CILJ Europske unije je smanjiti potrošnju plina za 15% zbog smanjenja isporuke iz Rusije. Ali već i prije planova Bruxellesa su mnoge članice poduzele mjere za štednju energije, piše Deutsche Welle.

Nijemci koji se brinu kako će se grijati ove zime su nedavno dobili savjet iz Grčke. Tamošnji ministar turizma im je smrtno ozbiljno predložio njemačkim umirovljenicima neka zimu provedu na odmoru na Kreti. Ili još bolje: neka tamo presele. Ima sunca, tamo je plaža - a da grčku kuhinju, retsinu i ouzo ne spominjemo. Sve to je bolje nego plaćati račune za grijanje hladne zime u Njemačkoj.

Jer dok se proteklih godina Njemačka trudila proširiti svoju mrežu plinoopskrbe - ne samo jer je to onda bilo jeftinije nego i ekološki održivije, Grčka je tu ostala u nekim davnim vremenima.

Epilog te zaštite okoliša jest da će Grčkoj biti mnogo lakše smanjiti svoju potrošnju plina za 15% nego Njemačka jer je samo na jedan jedini otok u Grčkoj - a Eubeja praktično dodiruje kopno - uopće doveden plin. Grci se inače griju na lož-ulje ili na struju, makar će se u skoro svakoj kući naći i peć na kruta goriva ako stvarno zahladi. O dimu i ugljičnom dioksidu se tu ne razmišlja previše.

Španjolski ukapljeni plin

Grčka, baš kao i Portugal ili Španjolska su se isprva protivili mjerama štednje Europske unije. Španjolska ministrica energetike Teresa Ribera je zajedljivo primijetila kako njena zemlja "nasuprot mnogim drugim članicama, kod energije nije živjela iznad svojih mogućnosti". Dakle troši koliko mora, a ne kao na primjer Njemačka koja uvelike ovisi o plinu iz Rusije.

Španjolska je u proteklim godinama doista uložila mnogo u svoju energetsku infrastrukturu, osobito kad je riječ o prihvatu ukapljenog plina. Najveće postrojenje Europe za obradu ukapljenog plina je u Barceloni, a trećina svih LNG terminala su u toj zemlji. To znači da Španjolcima plin dolazi iz SAD i iz drugih zemalja koje nude ukapljeni plin, a Ribera je najavila kako će, "ako bude potrebno" Španjolska smanjiti svoju potrošnju plina za sedam do osam posto.

"Opća mobilizacija" u Francuskoj

I Francuska ima četiri terminala za prihvat ukapljenog plina, a od lipnja više ne prima plin iz Rusije plinovodima - makar se uspela do najvećeg uvoznika ruskog ukapljenog plina na svijetu. Najveći energetski koncerni u Francuskoj su tamošnje stanovništvo još prije mjesec dana pozvali na štednju, a Francuska je proglasila - ne još "crveno", ali "narančasto" stanje energetske uzbune.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na sam državni praznik 14. srpnja objavio kako nacionalni plan štednje energije znači "opću mobilizaciju" u opskrbi. Pariz svakako želi što veću raznolikost izvora energije, što prije proširiti kapacitete obnovljivih izvora, a treba napuniti i spremišta za nadolazeću zimu. Građani se pozivaju na štednju: perilica posuđa ne mora raditi dva, nego samo jedan put na dan, a treba i gasiti svjetla u stanu.

Italija na "plus, minus..." 27 stupnjeva

Italija je do rata u Ukrajini čak 48% svog plina dobivala iz Rusije tako da sad poseže za svim rezervama. Slično kao i Njemačka, tako je i Italija odlučila produžiti rad svojih sedam termoelektrana na ugljen, makar su neke čak već prekinule rad ili radile tek djelićem kapaciteta.

Od 1. svibnja je Italija proglasila i mjere štednje energije u javnim prostorima: globe su paprene - do 3000 eura, a klima uređaji smiju hladiti prostor na najmanje 27 stupnjeva "plus ili minus 2 stupnja". Po zimi pak grijanje smije biti namješteno na najviše 19 stupnjeva. I tu su moguće tolerancije, a nije previše jasno niti tko će to provjeravati.

Belgija "izolira Putina"

Belgija je još u ožujku smanjila PDV s 21 na 6% na izolacijski materijal i građevinske usluge toplinskog saniranja kuća i stanova. Porez je smanjen i na solarne panele, solarne grijače vode i toplinske pumpe. Vlada poručuje građanima: "Izolirajte svoje stanove, izolirajte Putina."

Belgija je samo 6% svog plina dobivala iz Rusije, a u luci Zeebrugge je golemi LNG terminal. Usprkos tome je Belgija odlučila produžiti rad svoje obje atomske elektrane, Tihange 3 i Doel 4. One su trebale prekinuti rad 2025., ali po novim planovima njihov kraj bi trebao doći tek 2035.

Povratak ugljena

Koliko god da se proteklih godina ugljen smatrao golemim i neoprostivim uzročnikom klimatskih promjena, sad sve lijepe namjere o prestanku korištenja lete u ladice: i Nizozemska je svoje termoelektrane na ugljen prije rata u Ukrajini smanjila na trećinu njihovih kapaciteta, sad opet rade "punom parom" i tako će ostati sve do 2024.

U Austriji se jedna termoelektrana sad čak prepravlja za rad na ugljen, a druge termoelektrane koje su radile na plin će vjerojatno biti prerađene da rade na naftu.

Snalaženje jugoistoka Europe

Hrvatska je sad ponosna što je ustrajala u gradnji terminala ukapljenog plina na Omišlju, makar je to prije rata u Ukrajini bilo na najboljem putu postati propala investicija. Sad pak čak proširuje njegove kapacitete, a od tamo plin stiže i u Sloveniju.

Bugarska pak hitno traži nalazišta nafte i plina u Crnom moru, a i Rumunjska je pred parlament donijela zakon po kojem će biti manje gnjavaže i više dobiti od eksploatacije plina u podmorju pred tom zemljom.

Glupi savjeti Britancima

A dok su Europljani svjesni ozbiljnosti situacije, britanski opskrbljivač energentima SSE (bivši Scottish and Southern Energy plc) je mušterijama poslao elektroničko pismo sa "veselim" savjetima štedjeti energiju: možda da malo skaču po stanu, pojesti vruću kašu, malo se grliti s kućnim ljubimcem ili članom obitelji, natjecanje s mališanima s hula-hopom, a i konzumacija đumbira su "jednostavne i ekonomične metode da bude toplo i u zimi".

Uslijedio je pravi "shit-storm" ogorčenih mušterija u zemlji gdje će, kako je procjena humanitarnih organizacija, možda oko šest milijuna domaćinstava ove zime morati odlučiti, hoće li upaliti grijanje ili kupiti nešto za objed. SSE je brzo shvatila grešku i javno se ispričala: taj mail je bio "sramotan", uključujući i savjet kako je čovjeku brzo toplo kad sprema i čisti stan. To možda može biti čak i točno, ali sad nije vrijeme za takve šale.