INA JE OGROMNA kompanija, najveća u Hrvatskoj prema prihodima, s dugom tradicijom, kompleksnom strukturom i korporativnom hijerarhijom. Zbog toga je čudno da je nestala milijarda kuna a da nitko unutar kompanije to nije primijetio, nego je informacija do nadležnih tijela došla tek kada su banke primijetile sumnjive transakcije na svojim računima.

Legitimno je postaviti pitanje odgovornosti za činjenicu da nitko u INA-i nije primijetio da je nestalo milijardu kuna. Tako velika kompanija ima nekoliko razina kontrole iako se zadnjih dana najčešće spominje Nadzorni odbor kao odgovorni organ.

Čudi da vjerojatno velik broj ljudi nije vidio neobično niske cijene na razini računovodstvenog planiranja, interne revizije, knjigovodstva i analize. Velike kompanije imaju veliku birokraciju i jako je mala šansa da su nekoliko puta poslovne isprave s čudnim podacima prolazile sve razine kontrole a da nitko nije ništa posumnjao.

Uvid u dokumentaciju iz koje se vidi cijena po kojoj se prodavao plin je trebala imati i Uprava, ali i ostale službe u INA-i, kao financijska služba, pravna te služba rizika i sigurnosti. Radi se o sistemskom raspadu internih kontrola kompanije, te je gotovo nemoguće da su optuženi djelovali sami. 

“Zakazali su u prvom redu Uprava koja snosi dio odgovornosti, veliki dio, ali može se postaviti pitanje odgovornosti Nadzornog odbora, pogotovo Odbora za reviziju NO-a i revizije koja je trebala ukazati na pojavu nestajanja takve količine novca u poslovnom tijeku”, izjavio je za N1 Davor Štern, energetski stručnjak i nekadašnji generalni direktor INA-e. 

Moguće da su sve neizravno platili građani

S obzirom na procijenjenu štetu po INA-u od milijarde kuna, što bi pokrilo gubitak ostvaren 2020. i još bi ostalo nekoliko desetaka milijuna viška, valja se zapitati tko je to nadoknadio. Velike kompanije imaju analize, planove i projekcije. U jednom od poslovnih izvještaja se morala vidjeti rupa (teško je sakriti milijardu), koja se pokrila iz drugih izvora.

Možemo se zapitati jesu li građani Hrvatske pokrili tu rupu, koja se indirektno prebacila na njih većom cijenom plina ili goriva. Okolnosti za takvu operaciju su idealne jer je takvo što jako teško primijetiti s obzirom na stalni rast cijena.

Pojednostavljeno rečeno, što ako je u jednu od serija povećanja cijena goriva i plina jednostavno indirektno dodan trošak nastao zbog spominjane milijarde kuna štete za INA-ino poslovanje? To bi značilo da trošak koji je lopovluk prouzrokovao za INA-u plaćaju građani i ostale kompanije u Hrvatskoj. I HEP kupuje plin od INA-e, koji se koristi u termoelektranama za proizvodnju električne energije.

Plin, gorivo i električna energija - INA-in trošak od milijarde kune se na bar tri indirektna načina mogao prebaciti na građane. Naravno, uhićeni (ako im se dokaže krivnja) su direktno krivi za to, ali s obzirom na to da je milijarda kuna prošla kroz cijelu strukturu INA-e, sve do Uprave, koja je odgovorna za objektivne i istinite financijske izvještaje, treba postaviti pitanje o odgovornosti predsjednika i članova Uprave.

Ti ljudi su godišnje plaćeni u milijunima kuna da bi se bavili stvarima kao što je šteta od milijardu kuna. A prošle godine su nagrađeni rekordnim iznosima za visoku uspješnost svog rada i dostizanje postavljenih ciljeva. Samo jedna sitnica, nije uzeto u obzir da im je milijarda kuna nestala ispred nosa.

Revizija nije vidjela problem, a Upravi promaklo da je nestala milijarda

Za svaku godinu kompanije moraju sastavljati financijski izvještaj, koji moraju provjeriti neovisni financijski revizori nakon procedure interne revizije. Ako baš sve ostale razine kontrole u kompaniji zakažu, revizija je zadnja linija koja može nešto primijetiti.

Za INA-u godišnje financijske izvješće radi kompanija Ernst&Young, točnije podružnica kompanije u Zagrebu. Radi se o jednoj od najvećih i najuglednijih računovodstvenih kompanija na svijetu, jednoj od "Big Four", četiri najveće.

Za to da financijski izvještaji, na temelju kojih revizija daje svoje mišljenje, budu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, što znači da daju objektivnu i istinitu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja, odgovorna je Uprava.

Njena je odgovornost vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija i njihova usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu.

Na osnovu dostavljenih financijskih izvještaja Ernst&Young su revizijom za 2021. zaključili da u INA-i sve dobro funkcionira. "Prema našem mišljenju, priloženi godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji istinito i fer prikazuju odvojeni i konsolidirani financijski položaj Društva i Grupe na 31. prosinca 2021., njihovu odvojenu i konsolidiranu financijsku uspješnost i odvojene i konsolidirane novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, usvojenima od EU (MSFI-ima, usvojenima od EU)." Isto mišljenje je dano i za izvještaj o 2020.

A Upravi je promaklo nekoliko stotina milijuna kuna 2021., s 2020. milijardu kuna. Može se razumjeti da Uprava nema uvid u svaki pojedinačni ugovor, ali s obzirom na to da su njihov posao i odgovornost financijski izvještaji, planovi i analize, kako su uspjeli zagubiti toliki novac?

Milijunske plaće, mjerenje uspješnosti, a nisu primijetili da netko pokrada INA-u

Prema članku 272.r Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor dioničkog društva (d.d.) moraju jednom godišnje objaviti izvješće o svim primicima svojih članova koje su imali od rada u tijelima društva. Uprava INA-e je za izradu izvješća o primicima Uprave i Nadzornog odbora također angažirala Ernst&Young.

Predsjednik je Sándor Fasimon, koji je na tu funkciju imenovan 2018. iz kvote mađarskog MOL-a. "Mađarski" članovi su Ferenc Horváth i József Simola, oba na toj funkciji od 1. veljače 2021. Niko Dalić, muž javnosti poznatije Martine Dalić, član Uprave je još od 2011. Darko Markotić je član još od 2008. i trenutni je savjetnik predsjednika. Članica Uprave je i dr. sc. Barbara Dorić, nekadašnja direktorica LNG-a Hrvatska i predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.

Njihovi primici su u 2021. iznosili ukupno 6.747.802 kune bruto, od čega 261.574 kune fiksnih primitaka, a ostatak su varijabilni primici. U prosjeku 1.686.950 kuna jer Ferenc Horváth i József Simola nisu imali nikakve primitke zato što su zaposleni na puno radno vrijeme u drugom društvu unutar MOL Grupe.

Fiksni dio mjesečne naknade/plaće za članstvo u Upravi je isto definiran za sve članove i iznosi 78.000 kuna bruto. Predsjednik je pak zaposlen na pola radnog vremena (20 sati tjedno), ali ostvaruje istu plaću kao članovi zaposleni na puno radno vrijeme.

Varijabilni dio plaće/bonus je definiran kao postotak godišnjeg fiksnog primanja i iznosi 65 posto za stopostotno ostvarenje godišnjih ciljeva. Kojim dijelom su ostvareni ti ciljevi, izračunava se preko pondera ciljeva prihoda umanjenog za kamate, poreze i amortizaciju (EBITDA), koji čini 20 posto, kapitalnih izdataka (CAPEX) 15 posto, ekvivalenta punog radnog vremena (FTE) 15 posto, stope ozljeda na radu (TRIR) 10 posto i cilja povezanog s umanjenjem negativnog utjecaja vanjskog okruženja.

Predsjednik Sándor Fasimon i Niko Dalić su ostvarili 70-postotno ostvarenje ciljeva, pa im je u 2021. ispaćeni bonus za rezultate iz 2020. iznosio 425.880 kuna, a Darko Markotić i Barbara Dorić 53.59-postotno, pa su ostvarili godišnji bonus od 319.992 kune.

Osnovica za izračun bonusa je 78.000 kuna, puta 12 mjeseci, što je 936.000 kuna godišnje. Maksimalni mogući iznos bonusa je 65 posto od osnovice, tj. plaće, što iznosi 608.400 kuna.

Nadalje, 2020. nije isplaćen bonus za 2019. pa je isplaćen u 2021., što je podiglo primitke Sándora Fasimona i Nike Dalića. Uz fiksna i varijabilna primanja, članovi Uprave imaju pravo na policu dodatnog zdravstvenog osiguranja, kao i ostali radnici INA-e, te pravo na menadžerski sistemski liječnički pregled jednom godišnje. Dodatni trošak za to dvoje iznosi 6050 kuna godišnje.

Članovi Uprave imaju devet puta veća primanja od radnika, predsjednik 36 puta

2021. je tako bila rekordna za primanja članova Uprave, prosječno 1.686.950 kuna bruto godišnje, tj. 140.579 kuna bruto mjesečno. Prosječni radnik je te godine za cijelu godinu primio 186.532 kune bruto, ili 15.544 kune mjesečno. Godišnja primanja predsjednika Uprave Sándora Fasimona su 36 puta veća od godišnjih primanja prosječnog radnika u INA-i.

Iako razlika izgleda veliko, jer su članovi Uprave devet puta bolje plaćeni od prosječnog radnika, ustvari se radi o iznenađujuće maloj razlici u primanjima kada se usporedi razlika u plaćama u SAD-u i Europi. Te razlike se mjere u nekoliko desetaka i stotina puta većim plaćama CEO-ova u odnosu na prosječnog radnika. 2013. su Švicarci na referendumu odbili zakon prema kojem bi se izvršnim direktorima (CEO) ograničila primanja na 12 prosječnih plaća radnika.

U 2020. je INA ostvarila gubitak od 933 milijuna kuna, pa je prosječni bruto godišnji primitak članova Uprave iznosio 784.159 kuna, ili 63.347 kuna bruto na mjesec. Prosječni bruto primitak po radniku je te godine iznosio 179.863 kune (14.989 kn/mj).

Najveća neto dobit je u promatranim godinama ostvarena 2017., milijardu i 426 kuna, a te godine je prosječni radnik mjesečno zarađivao 13.885 kuna bruto, dok su članovi Uprave kroz godinu zaradili milijun i pol kuna u prosjeku.

Nadzorni odbor je slabije plaćen

U odnosu na Upravu, članovi Nadzornog odbora su potplaćeni. Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na "nagradu za njegov rad" u iznosu od tri prosječne isplaćene neto plaće zaposlenika u INA-i prethodnog mjeseca, a članovi od dva prosjeka.

Predsjednik Nadzornog odbora Damir Mikuljan, koji je bio samo član do 17.12.2021., u toj je godini primio naknadu od 327.125 kuna. Do tog datuma je predsjednik bio Damir Vanđelić, koji je ostvario naknadu od 497.164 kune bruto.

Luka Burilović je bio član NO-a do 17.12.2021. i ostvario je pravo na 333.976 kuna primitaka, isti iznos Jasna Pipunić, a László Uzsoki 287.052 kune. Ostali članovi su zaposleni u drugom društvu MOL Grupe, pa nemaju pravo na naknadu za članstvo u NO-u.

Najgore će se tek saznati

U procesu istrage će se sigurno ispitati ulogu i propuste predsjednika i članova Uprave te predsjednika i članova Nadzornog odbora.

Tek će se saznati prava istina kako se klupko bude odmotavalo i razni insajderi upoznati sa stanjem u INA-i budu izlazili u javnost sa svojim spoznajama.

A koliko je od milijarde kuna neizravno prebačeno na trošak građana Hrvatske, nikada nećemo sigurno saznati.