JEDAN od načina na koji je INA pljačkana bila je preprodaja plina preko Plinare istočne Slavonije (PIS), kojoj je predsjednica Uprave bila Marija Ratkić. Nju je USKOK uhitio i odveo na ispitivanje, uz direktora sektora prirodnog plina u INA-i Damira Škugora, njegovog oca Danu, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore Josipa Šurjaka i njegovog poslovnog partnera Gorana Husića s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje.

"Nije točna tvrdnja koju je iznijela zamjenica ravnateljice USKOK-a da je Marija Ratkić, moja branjenica, priznala ovo za što se tereti. To je netočno", rekao je za N1 odvjetnik Marije Ratkić.

"Nju terete da je pomogla glavnim sudionicima ovoga navodnog inkriminiranog događaja. A ja postavljam pitanje, ako vi nekome pomažete, vi biste valjda morali znati da to hoću i da pristajem na to. Marija Ratkić je poznavala i poznaje samo jednu od tih osoba, s kojom je kontaktirala, a to je osoba iz INA-e, Damir Škugor", pojasnio je.

"Ostale nije poznavala niti s njima kontaktirala. Prema tome, netočno je da bi ona sudjelovala u ovoj navodnoj zločinačkoj organizaciji udruženoj radi pribavljanja nepripadne imovinske koristi", obrazložio je obranu.

Govoreći o motivu da kupuje plin od Ine pa ga prodaje privatnoj tvrtki, rekao je: "Ne mogu razgovarati o motivima, nego o činjenicama. Ona ga je po kupljenoj cijeni dalje distribuirala. Je li ona time bila nedovoljno poslovna i gledala i interese svoje tvrtke?"

Tko je Marija Ratkić i po čijem nalogu je radila?

Marija Ratkić se pred USKOK-om branila da je samo ispunjavala naloge Damira Škugora,  koji je uz funkciju direktora u Ini bio i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije te član Skupštine te tvrtke.

Prema svemu sudeći, radi se o samozatajnoj osobi koja nema naviku nastupanja u medijima. Na mjesto predsjednice Uprave Plinare istočne Slavonije došla je 1999., članica je HDZ-a i donatorica stranke, a prema navodima iz medija često je u crkvi i dio molitvenih skupina.

Slučajno ili ne, Plinara istočne Slavonije, čija je predsjednica Uprave, čest je donator vjerskih udruga i djelatnosti vezanih za crkvu. 2021. je tako 10 tisuća kuna donacije primila Župa presvetog srca Isusova iz Vinkovaca, Župa sv. Jakova Apostola iz Gunje je također dobila 10 tisuća kuna donacije za "svetište Šumanovci", Milosrdne sestre sv. Križa su dobile 10 tisuća kuna za "pomoć siromašnim obiteljima", 5 tisuća kuna za obnovu crkve je dobila Župa sv. Martina, a 10 tisuća kuna je dobila i Islamska zajednica Gunja za "uređenje vjersko-edukativnog centra".

Vlasnica je pet stanova, od kojih su dva potpuno, a ostali djelomično u njenom vlasništvu. Dva stana s njenim potpunim vlasništvom, jedan u Vinkovcima i drugi u Zagrebu, zajedno vrijede milijun i 360 tisuća kuna. Ukupna vrijednost tri stana čija je suvlasnica, koji se nalaze u Zagrebu, iznosi nešto više od 2.5 milijuna kuna.

Mjesečna plaća joj iznosi 20.822 kune, vozi VW Passat iz 2016. godine vrijedan 120.000 kuna, a posjeduje i dvije garaže.

Nagli skok prihoda od prodaje Plinare istočne Slavonije s 80.6 milijuna 2020. na 150.37 milijuna 2021.

Možemo samo nagađati hoće li joj funkcionirati obrana da je znala, no nije sudjelovala u pljački, ali mogla je u bilo kojem trenutku obavijestiti nadležne institucije. To ne vrijedi samo za nju nego i za sve koji su imali uvid u poslovne knjige Plinare istočne Slavonije (PIS), u račun dobiti i gubitka te godišnja financijska izvješća.

To je puno širi krug ljudi koji su sumnjali, ili bar trebali sumnjati, a nisu reagirali. Posebno se to odnosi na kompaniju IMER d.o.o. iz Zagreba, koja je izradila revizorska izvješća za 2020. i 2021.

Posao revizije nije da propitkuje razloge rasta ili pada poslovanja, nego samo da provjeri jesu li podaci o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima itd. napravljeni objektivno, istinito, po pravilima struke i po zakonu. U računu dobiti i gubitka za 2021. vidljiv je oštar rast prihoda od prodaje (izvan grupe) za 69.7 milijuna kuna u odnosu na 2020. To je rast od 86 posto u jednoj godini, s 80.6 milijuna prihoda od prodaje 2020. na 150.37 milijuna 2021.

U godinama do 2021. je kretanje prihoda od prodaje bilo stabilno i u dugoročnom padu. 2012. je ostvareno 106.9 milijuna prihoda od prodaje, a do 2018. su pali na 77.4 milijuna. 2019. se blago oporavljaju, na 78.5 milijuna, 2019. na 80.6 milijuna, a 2021. se pojavljuje skok na 150.37 milijuna, 86 posto.

Prema Zakonu o reviziji, članak 58. točka 8., revizorsko izvješće mora sadržavati "izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja".

"Meni je bilo najbitnije da se redovito plaća i da Plinara ne bude oštećena. Bili bismo gotovi da nam se mjesec dana ne plati, ne bismo se oporavili", rekla je Marija Ratkić na ispitivanju u USKOK-u. Znači neizvjesnost je definitivno postojala, prema izjavi same uhićene.

Kako prema zakonu revizorsko izvješće mora sadržavati izjavu u vezi s "događajima ili okolnostima" koji bi mogli ugroziti poslovanje, a da je preprodaja plina zbog koje je naglo narastao prihod od prodaje rizik za poslovanje, potvrdila je Marija Ratkić, postavlja se pitanje zašto revizori nisu naveli ništa u izjavi. Mogli su obavijestiti nadležne institucije o čudnim događanjima, kao što su to napravile banke kada su primijetile višemilijunske uplate na račune otvorene u njima.

Bilo je očito da se nešto čudno događa

Da je nešto čudno, moglo se primijetiti i prema usporedbi troškova prodane robe i prihoda od prodaje (izvan grupe) iz 2021. u odnosu na 2020. Kako su prihodi od prodaje robe narasli s 80.6 milijuna 2020. na 150.37 milijuna 2021., tako su troškovi prodane robe narasli s 51.7 milijuna na 117.7 milijuna.

Odnos između troškova prodane robe i prihoda od prodaje robe je 2020. bio 1:1.56, a 2021. 1:1.27, a kada se gleda samo dodatno povećanje prihoda i rashoda od prodaje, odnos je 1:1.05. To sugerira da se nove količine prodaju za puno manju maržu nego prijašnje količine i definitivno je razlog za uzbunu.

Na ispitivanju u USKOK-u pitali su Mariju Ratkić o tome tko je odredio cijenu, na što je ona rekla da ju je odredio Damir Škugor i da je čak tražio da marža Plinare istočne Slavonije bude niža od 15 centi. Ratkić je ispričala kako su davno prije, 2014. ili 2015. godine, kupovali kaptažni plin i prodavali ga PPD-u (Prvom plinarskom društvu), koji ga je kasnije prodavao Dilju, i da je tada marža bila još niža, na što je ona upozorila Inu.

Širok krug ljudi i institucija koji nisu ništa primijetili

Razmotavanje malverzacija kojima je pljačkana INA tek je počelo, a sve je više dokaza da je propust napravila široka skupina ljudi i institucija. Sama INA je po prihodima najveća kompanija u Hrvatskoj i trebala je imati nekoliko redova kontrole koji su mogli bez problema vidjeti čudne aktivnosti. 

Izgleda da je propust ustvari puno širi od same INA-e. Nezavisna revizija Ernst&Young, koja je radila reviziju financijskih izvještaja INA-e, također nije primijetila ništa čudno. Interne kontrole Plinare istočne Slavonije nisu vidjele ništa čudno u naglom rastu prihoda 2021. te očitom smanjivanju marže. Kompanija koja je radila vanjsku reviziju za Plinaru istočne Slavonije također je odobrila financijske izvještaje za 2021. iako je i laicima očito da se nešto čudno dogodilo. 

Tek kada su banke obavijestile državne institucije o neobično velikim iznosima koji se polažu na račune u njima, pokrenula se akcija. Čiji će još propusti izaći na vidjelo kako istraga bude napredovala?