DUG OPĆE države krajem svibnja ove godine iznosio je gotovo 344 milijarde kuna, što je za 5.9 milijardi ili 1.7 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) očekuju na razini cijele godine nastavak njegova rasta u apsolutnom iznosu uslijed rastućih potreba za financiranjem.

Prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom i unutarnjeg i inozemnog duga, pokazuju zadnji podaci HNB-a.

Inozemni dug uvećan za 1.4 milijarde kuna

Tako je unutarnji dug veći za 4.5 milijardi kuna ili 2 posto u odnosu na kraj svibnja 2021. godine, gotovo 223 milijarde kuna, što je u najvećoj mjeri rezultat rasta duga središnje države na stavkama dugoročnih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.

Istodobno, inozemni dug uvećan je za 1.4 milijarde kuna ili 1.2 posto, na 121 milijardu kuna.

U odnosu na kraj travnja, međutim, dug opće države smanjen je za 12.1 milijardu kuna. Smanjenje duga opće države na mjesečnoj razini rezultat je namire euroobveznice koja je dospjela 30. svibnja 2022., za čije refinanciranje su sredstva prikupljena travanjskim izdanjem euroobveznice u ukupnom nominalnom iznosu od 1.25 milijardi eura, ističu iz RBA. 

Analitičari očekuju nastavak rasta duga

Na razini cijele godine analitičari RBA očekuju nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega misle na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike.

"Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od 3 posto BDP-a", zaključuju iz RBA.  

Vlada očekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76.2 posto BDP-a ili za 3.6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.