SAVEZ samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravlja novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kao korak u dobrom smjeru, no upozorava kako su pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene, priopćili su iz SSSH.

Ključnim pitanjem ipak, dodaju, ostaje rast plaća u privatnom i u javnom sektoru, koji jedini može zaštititi životni standard radnika i bez kojega Hrvatska ne može dobiti bitku s trenutnom krizom.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Dobra vijest je zadržavanje cijene struje

Zadržavanje cijene električne energije do travnja iduće godine svakako je dobra vijest za građane, ali i za poduzetnike, pri čemu podupiremo kriterije subvencija koji bi trebali omogućiti održivo poslovanje i zadržavanje radnih mjesta, ali i osigurati da državne potpore završe kod onih kojima su zaista potrebne.

Subvencije za troškove energenata poduzetnici moraju usmjeriti u plaće radnika

Vladu također pozivamo da u okviru svojih mogućnosti razmotri i dodatne mjere kojima bi se osiguralo da plin proizveden u Hrvatskoj bude dostupan hrvatskim građanima, ali i onim poduzetnicima kojima predstavlja primarnu sirovinu ili temeljni energent proizvodnje, i to po cijenama ovisnima o stvarnim troškovima njegove prozvodnje, a stanju na međunarodnim burzama.

Istovremeno, poduzetnici kojima će država subvencionirati troškove energenata moraju pronaći načina da dio te javne potpore usmjere u povećanje plaća radnicima, jer cilj tih potpora ne može i ne smije biti isključivo povećanje dobiti poduzetnika.

S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, trebalo je povećati osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće. Međutim, Vlada je, između ostaloga, odlučila povećati neoporezivi iznos tzv. „nagrade na radne rezultate“, iako na štetne učinke ovog instituta SSSH upozorava od njegovog uvođenja. SSSH pozdravlja želju Vlade da se povećaju primanja radnika, ali upozorava da ovakav potez izravno onemogućuje sindikatima da kroz kolektivne pregovore ugovore povećanja plaća.

Naime, neovisno o nazivu ovog instituta, jasno je da se od njegovog uvođenja većina povećanja plaća prelijeva u ovu „nagradu“, jer je za poslodavca racionalno koristiti jeftiniju opciju. Ona  međutim rezultira nižim budućim mirovinama radnika i manjim prihodima zdravstvenog sustava. Kad već potiče poslodavce da povećanje plaća isplaćuju uz oslobođenje od poreza i doprinosa, država bi u najmanju ruku trebala radnicima nadoknaditi gubitak za visinu njihovih budućih mirovina, odnosno preuzeti na sebe da za isplaćene neoporezive „nagrade“ radnicima uplati doprinose u prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja.

O mjerama umirovljenicima i socijalno ugroženima

SSSH pozdravlja i mjere prema umirovljenicima i socijalno ugroženima, ali ističe kako trenutna situacija ukazuje i na potrebu da se u sustav napokon ugradi automatsko indeksiranje socijalnih naknada, kao što već postoji u mirovinskom sustavu, jer je zadržavanje (i po mogućnosti povećanje) njihovih realnih vrijednosti važnije od jednokratnih dodataka.

Također, s obzirom da će pravo na energetski dodatak ostvariti svi umirovljenici s mirovinama nižim od 4.360 kuna, pravo na energetski dodatak trebalo bi proširiti i na sve radnike s plaćama ispod te granice i to uplatom na njihove osobne račune. U suprotnom šalje se poruka da su ti radnici manje vrijedni od umirovljenika. Podsjetimo, minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 3.750 kuna neto, a prema dostupnim podacima plaću nižu od 4.360 kuna neto prima više od 10 posto radnika.

Ograničavanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda na način koji neće negativno utjecati na njihovu dostupnost može biti korisno, a pritom je važno i da se vodilo računa o razini na kojoj će se cijene zamrznuti. Podsjećamo da su bez obzira na nedavno smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice njihove cijene i dalje nastavile rasti, pri čemu nije sigurno da su sva dosadašnja povećanja bila opravdana ulaznim troškovima, te je stoga postojao rizik da se pojedine cijene zamrznu na umjetno stvorenoj previsokoj razini.

Plaće se moraju povećati

S obzirom da se standard radnika, a posljedično i domaća potražnja koja je ključna za sprečavanje recesije, mogu obraniti jedino povećanjem plaća, SSSH poziva Vladu da u predstojećim kolektivnim pregovorima za javni sektor uvaži realno utemeljene zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice, ali i da nastavi raditi na daljnjim mjerama kojima bi se dodatno potaklo kolektivno pregovaranje i rast plaća i u privatnom sektoru.

Podsjećamo kako je Vijeće Europske unije prihvatilo nacrt Direktive o primjerenim minimalnim plaćama kojom bi se se, između ostaloga, države članice obvezalo na poticanje kolektivnog pregovaranja. 

U isto vrijeme pozivamo poslodavce, tj. sektorske udruge koje djeluju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, da konačno prihvate upućene im inicijative za otvaranjem granskih kolektivnih pregovora u sektorima metalske, prehrambene, drvne i papirne industrije te poljoprivrede.

Sukladno međunarodnim radnim standardima i hrvatskom Zakonu o radu, temeljna svrha udruga poslodavaca jest kolektivno pregovaranje, a hrvatske poslodavačke udruge prihvatit će svoj dio odgovornosti za tržište rada i postati odgovornim socijalnim partnerima tek kad zaista pokažu spremnost da razgovaraju i pregovaraju sa sindikalno organiziranim radnicima o njihovim plaćama i drugim uvjetima rada."