LJUDI koji imaju djecu imaju tendenciju da postanu društveno konzervativniji u usporedbi s ljudima koji je nemaju, pokazalo je istraživanje.

Često se vjeruje da stajališta ljudi postaju sve konzervativnija kako stare, ali istraživači su otkrili da godine ipak nisu primarni uzrok toga, dapače. U studiji su nastojali razumjeti kako nastaju stavovi koji izazivaju podjele o raznim pitanjima, uključujući pobačaj, pitanje imigranata i seks.

Istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji prvotno su smatrali da ljudi koji više ulažu u roditeljsku skrb mogu više naginjati konzervativnim politikama i vrijednostima. U sklopu studije ispitali su 2610 ljudi iz 10 zemalja i pronašli dokaze da su ljudi koji su već roditelji ili koji to žele postati povezani s rastućim društvenim konzervativizmom diljem svijeta.

Ljudi koji nemaju djecu dosljedno imaju liberalnije stavove kako stare, kažu istraživači

Profesor Nicholas Kerry, koautor studije, rekao je za Newsweek da su nalazi u suprotnosti s uobičajenim uvjerenjem da ljudi s godinama postaju konzervativniji.

"Ovo uvjerenje je sadržano u izrazu koji navodi: 'Tko nije liberal s 20 nema srca, a tko nije konzervativan s 30 nema mozga'", rekao je. "Zapravo, kada statistički kontrolirate učinke roditeljstva, stariji ljudi nisu ništa društveno konzervativniji od mlađih."

Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society, također je primijetila da su globalne stope plodnosti u stalnom padu od 1950. godine, što bi moglo dovesti do liberalnije budućnosti. "S obzirom na to da stope rađanja opadaju u većem dijelu svijeta - ali naglo rastu u nekim regijama - trenutna otkrića mogla bi imati duboke implikacije na političke orijentacije u budućnosti", napisali su autori.

Manje djece podrazumijeva i liberalnije društvo?

"Konkretno, naša otkrića sugeriraju da bi globalno povećanje broja ljudi bez djece potencijalno moglo pridonijeti procesu liberalizacije društvenih pitanja", dodali su. Međutim, profesor Paul Higgins sa Sveučilišnog koledža u Londonu upozorio je da je nedostatak studije to što političke sklonosti reducira na vrlo specifičan skup osobnih iskustava.

Rekao je za The Guardian da studija ne uzima u obzir promjene u kasnijim fazama života niti razmatra učinke promjena u društvu i društvenim ulogama. Profesor Kerry dodao je da unatoč nalazima treba shvatiti da su politički stavovi "barem djelomično" rezultat osobe u određenoj fazi života.

Razumijevanje ovoga može pomoći ljudima da shvate da se i njihovi vlastiti pogledi na različite stvari ponekad mogu promijeniti zbog izmijenjenih prioriteta, a ne samo zato što imaju neki poseban uvid u objektivnu istinu.