MINISTAR financija Marko Primorac gostovao je na RTL-u, gdje su ga pitali zašto je promijenio mišljenje o zamrzavanju cijena hrane jer ranije je govorio kako do zamrzavanja cijena hrane neće doći, navodeći da se cijene u tržišnoj ekonomiji neće moći ograničavati.

Navodi kako u tom trenutku nisu vidjeli potrebu da se cijene zamrzavaju, ali razgovorom s kolegama uvidio je to. Paket mjera je sveobuhvatan i cjelovit, a nisu svi, navodi, mogli sudjelovati u svim segmentima. Radio je i s Filipovićem koji je obavio određena istraživanja, dodaje.

Kao ekonomist kaže kako je mjera za cilj imala da se košarica Hrvata, uspoređena s košaricom drugih građana država EU, olakša, odnosno da mogu kupiti više nego su do sada mogli.

"Možemo zamrznuti i cijene drugih proizvoda"

Komentirao je i činjenicu da se iz manjih trgovina već povlače proizvodi pod mjerama vlade, ali ministar smatra kako nestašica neće biti.

"Slično su najavljivali i subjekti koji su se bavili prodajom goriva kada su ograničene marže, no nitko nije zatvorio benzinske postaje", istaknuo je.

Upitan pak što je s malim proizvođačima koji su u tom pogledu nešto zapostavljeniji, navodi kako nisu mogli obaviti razgovore sa svima. "S obzirom na poteškoće trgovaca, kao električna energija, koju smo ovim paketom riješili, mislili smo, ako to spriječimo, da će biti u mogućnosti snositi taj teret i ograničavanja cijena. Nemaju oni samo te proizvode nego i druge i mogu ostvarivati visoke profite", kaže.

Što ako cijene tih drugih budu dizali? Ministar kaže kako ne bi trebali. "Vlada opet ima mjere kojima i to može ograničiti. Ne bi trebali povećati, već sniziti jer smo im ograničili struju i druge troškove", govori.

Što s Dalmatincima koji se griju na struju?

Dalmatinci se žale da su oštećeni jer se oni griju samo na struju i da će ući zbog toga u skuplji razred, a Primorac navodi kako sumnja da su oštećeni.

"Nismo mogli na bilo koji drugi način strukturirati mjeru, da targetiramo svako kućanstvo. Analize su pokazale da 87 posto kućanstava koristi električnu energiju ispod limita, a preostali koriste preostalih 50 posto električne energije. Smatrali smo da je to dobra granica, značajno subvencionirana. Idući razred je daleko ispod tržišne cijene", ističe.

"Povišice javnom sektoru mogu povećati inflaciju"

Prokomentirao je i porez na ekstraprofit, navodi kako nisu do kraja definirali sve elemente tog poreza. "Ako je država dala subvencije, a netko usmjeravao te subvencije prema sebi, dok su namijenjene građanstvu, ja mislim da je pošteno da se takvi subjekti identificiraju", kaže.

"Imamo vremena za definiranje tog poreza i stope do kraja godine, porez je to koji će se naplaćivati iduće godine. Na dobit 2022. godine plaćat će se od travnja sljedeće godine", dodaje pa otkriva kako rebalans planiraju u listopadu.

Upitan je i imaju li novac za veće plaće u javnom i državnom javnom sektoru, a navodi kako će pričati te da već pričaju s javnim sektorom. "Svi su suočeni s visokim cijenama, a strahuju od spirale rasta. Ako rastu plaće, mogle bi i cijene. Bit će većih plaća sigurno, ali je pitanje dinamike i koliko", tvrdi.

"Nema povećanja neoporezivog dijela plaća"

Odgovorio je i hoće li biti novog kruga porezne reforme od siječnja.

"Kroz povećanje neoporezivih primitaka napravili smo nešto u tom smjeru, ali bi država trebala voditi anticikličku fiskalnu politiku ako dođe do gospodarskog pada, ali trenutno ne vidim tu potrebu. Ako slabi gospodarska aktivnosti, onda će smanjiti poreze. Nema povećanja neoporezivog dijela plaća od 1.1.", rekao je.

Naposljetku, rekao je i da je nezahvalno biti ministar u ovo vrijeme i pronaći osobu koja bi se uhvatila ovog posla. Zašto je on to učinio? Navodi da je to bio čin domoljuban, nesebičan i u trenutku kada je ostalo obezglavljeno ministarstvo. "Tada sam radio nešto u poreznoj politici i jedino je bilo da tu funkciju prihvatim", zaključuje.