REKORDNE cijene energenata i rastući životni troškovi bili su u fokusu europarlamentaraca na raspravi o stanju u Uniji s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Iako je većina europarlamentaraca podržala politiku sankcija prema Rusiji, neslaganje postoji o uzrocima rekordne cijene energenata, rastućih životnih troškova i visoke inflacije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je danas, u sklopu godišnjeg govora o stanju Unije, ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju struje i preusmjeravanje viška prihoda prema potrošačima, štednju u vrijeme vršnih opterećenja te najavila reformu tržišta električne energije kako bi se okončala dominantna uloga plina.

Predviđa se da će države članice 30. rujna na sastanku ministra energetike postići dogovor o spomenutim prijedlozima koji služe kao osnova za pregovore. Španjolska socijaldemokratkinja Iratxe Garcia Perez pozdravila je prijedlog Komisije, istaknuvši kako se potrebno "pobrinuti za one koji pate zbog rata jer ćemo vidjeti pad podrške Ukrajini i rast populizma".

"Kriza nije rezultat samo Putinovog rata"

Garcia Perez smatra i da trenutna situacija pokazuje da je potrebno "ubrzati zelenu tranziciju". S njom se slaže i Ska Keller iz Zelenih koja smatra da "posljedice krize trebaju snositi snažnija pleća u našim društvima".

"Jedini način da osiguramo energetsku neovisnost je da koristimo manje energije i da proizvodimo više obnovljivih energenata. Obnovljive su energije katalizator mira i sigurnosti", dodala je. Francuska zastupnica Manon Aubry iz Ljevice je pak poručila da treba dodatno oporezivati sve kompanije, a ne samo energetske.

"Kriza nije rezultat samo Putinovog rata. Ona je tu jer imamo ekonomski sustav koji ne funkcionira kao što ste danas morali priznati. Dobro je da ste shvatili prošle greške, ali trebate konzistentnost i niste danas puno govorili o klimatskim promjenama", istaknula je Aubry.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, najzastupljenije po broju zastupnika  u Europskom parlamentu, istaknuo je kako bi Uniji treba veća trgovinska suradnja s demokracijama, a manja s autokracijama.

"Očekivali smo govor o stanju Unije, a dobili smo govor o Ukrajini i fantazijama"

Pritom je kritizirao zastupnike Zelenih, Ljevice i socijaldemokrata da su bili protiv sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA). "Vi ste svojim lažima uplašili Europljane. Sada pak Scholz i Macron nisu spremni donijeti odgovarajuće odluke na nacionalnoj razini", kazao je Weber. Za zastupnike desnih klubova zelene politike su jedan od uzroka trenutne ekonomske situacije.

"Očekivali smo govor o stanju Unije, a dobili smo govor o Ukrajini i fantazijama vezanim uz gospodarski rast. Mi u ovom trenutku imamo inflaciju od 9 posto u EU i najniži gospodarski rast u cijelom svijetu, dok u Švicarskoj imaju inflaciju od 3.5 posto i stvarni rast od 2.5", kazao je njemački zastupnik Gunar Beck iz desnog kluba Identitet i demokracija.

"To pokazuje da se hiperinflacija može izbjeći i da je gospodarski rast u Europi i dalje moguć. Naša ekstremna inflacija nije posljedica covida ili rata u Ukrajini, već smo to sami proizveli zelenim planom i sankcijama, pri čemu zeleni plan ne utječe uopće na klimu", dodao je.

Raffaele Fitto iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) pak smatra da su mjere Komisije nedovoljne te da je potrebno nametnuti maksimalnu cijenu uvoznog plina.

Komisija nije predložila tu mjeru oko koje su postojali prijepori među državama članicama. Javni zagovornici ograničenja cijene plina bili su Italija i Poljska, dok su se protivili Njemačka, Austrija, Danska i Mađarska.

Hrvatski zastupnici o prijedlozima Komisije

U raspravi je sudjelovala hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je kazala da "naši građani pokazuju solidarnost s Ukrajinom, ali mi moramo osigurati da se i ova kriza ne prebije preko leđa građana".

"Moramo osigurati trajan europski mehanizam za krize. Nekima je kriza bogom dana. Sustav po kojem mali obrtnik plaća veći postotak poreza od velike multinacionalne kompanije je duboko nepravedan. Trebaju nam europski porezi, ali i efikasan globalni odgovor. Uzmimo od onih koji imaju i dajmo onima kojima je potrebno", dodala je Borzan.

Zastupnik HDZ-a (EPP) Karlo Ressler smatra da je Von der Leyen svojim govorom "uoči teške i neizvjesne zime za cijeli kontinent" pozvala na "odlučnost i solidarnost".

"Ruski režim energiju besramno koristi kao instrument rata zbog čega nam treba jedinstvo u smanjivanju energetske ovisnosti i solidarnost u pomoći najugroženijima. Hrvatska je tu u relativno boljem položaju i neovisnija zbog LNG terminala, najvažnijeg energetskog projekta na jugoistoku Europe, a hrvatske mjere pomoći su u odnosu na naš BDP najizdašnije u Europi. Svi zajedno ćemo se morati pripremiti, prilagoditi i ostati jedinstveni u ovom novom vremenu rata u Europi", kazao je Ressler za Hinu.

Valter Flego (IDS/Renew Europe) kazao je Hini kako "načelno podržava" mjere koje je predstavila Von der Leyen, ali je očekivao "puno konkretnije i detaljnije" prijedloge. Smatra i da "države članice trebaju imati veću fleksibilnost u donošenju novih mjera, što ovo vrijeme i iziskuje".

"Dugoročno je svima jasno da trebamo ići prema zelenom gospodarstvu, ali do tada treba preživjeti", zaključuje Flego.

Neovisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić i predsjednik Ključa Hrvatske smatra da predložene mjere nisu učinkovite. "Te iste mjere koristi Plenković u Hrvatskoj i one neće imati mnogo učinka. Očito je da Komisija kao ni Hrvatska i druge vlade na razumiju situaciju", kazao je Hini Sinčić.

"Jedino rješenje je osigurati velike količine jeftine energije na kojoj je ekonomija koju imamo i nastala. To se ne može riješiti porezima, stimulansima ili ograničenjima. Sve zemlje trebaju raditi na energetskoj neovisnosti, ali ovog časa je jedino rješenje ukidanje kontraproduktivnih energetskih sankcija i obnova trgovine s Ruskom Federacijom", ustvrdio je.