EUROPSKA komisija objavila je pojedinosti prijedloga uredbe za obuzdavanje rasta cijene energije, što uključuje obvezujuće ciljeve smanjenja potrošnje električne energije i preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. O tim prijedlozima u srijedu ujutro govorila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, a o njima će raspravljati ministri energetike država članica EU na izvanrednom sastanku sazvanom za 30. rujna.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, napose u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.

Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 posto do 31. ožujka 2023.

Države mogu same odrediti kad će i kako štedjeti

Državama članicama prepušta se da same odaberu odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu onima koji štede. Komisija ocjenjuje da bi smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja smanjilo potrošnju plina za 1.2 milijarde kubičnih metara tijekom zime.

Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već dulje vrijeme plin, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 eura za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Ugovori do 1. prosinca

Kako one države članice koje proizvode vrlo malo električne energije i oslanjaju se na uvoz ne bi došle u nepovoljan položaj jer nemaju od koga ubirati višak prihoda, Komisija predlaže državama članicama da “u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije”.

Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100 posto.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne  industrije.

EK zasad odustala od ograničavanja cijene plina

Komisija je zasad odustala od ideje ograničavanja cijene plina, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

“Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cijena plina, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cijena i jačanju uloge energetske platforme EU u poticanju sklapanja sporazuma o nižim cijenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave”, navodi izvršno tijelo EU.

Rekordni rast cijena energije posljedica je kontinuiranog ruskog manipuliranja opskrbom plinom i prekidom isporuke plina, a ekstremna suša utjecala je na smanjenje  proizvodnju električne energije, a istodobno je zbog visokih temperatura povećana potrošnja zbog hlađenja prostorija.