IZ VLADE su najoštrije odbacili i zlonamjernim laganjem nazvali pisanje Nacionala da je premijer Andrej Plenković "naredio izvoz nafte iz Hrvatske u Mađarsku", ističući da vlada ni ne može izravno odlučivati o naftnom poslovanju Ine, već da se radi o odlukama upravljačkih tijela tvrtke.

"Najoštrije odbacujemo današnje napise iz tjednika Nacional u kojima se kontinuirano iz broja u broj - koristeći nepouzdane izvore - zlonamjerno laže, ovaj put da je premijer Plenković 'naredio izvoz nafte iz Hrvatske u Mađarsku'", poručili su iz vlade na upit Hine o pisanju Nacionala.

O samom Memorandumu o razumijevanju između Ine i Janafa više puta je u javnosti govorio ministar Tomislav Ćorić tijekom svog mandata, dodali su.

Nacional piše o izdaji nacionalnih interesa

Tjednik piše o izdaji strateških energetskih interesa hrvatske države u čijem je središtu izravno premijer Plenković koji je, kako se navodi, osobno početkom kolovoza 2018. na tajnom sastanku u svom kabinetu, zapovjedio tadašnjem ministru energetike Tomislavu Ćoriću da provede u djelo zatvaranje Inine rafinerije nafte u Sisku te da omogući izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku.

Nacional dodaje da im je to krajem prošlog tjedna "otkrio izvor koji o tom sastanku ima neposredna saznanja te ih je spreman posvjedočiti na sudu". Također navodi da su na tom tajnom sastanku bili i tadašnji šef Janafa Dragan Kovačević te tadašnja zamjenica predstojnika Ureda premijera Tena Mišetić.

"Vlada ni ne može izravno odlučivati o naftnom poslovanju Ine, već se radi o odlukama upravljačkih tijela kompanije, a ističemo da se radi o upravljačkom modelu koji je ova vlada kao drugi najveći dioničar Ine naslijedila i zatekla", poručuju iz Banskih dvora.

Naglašavaju da je vlada "uložila značajne napore kako bi se unaprijedilo i ojačalo rafinerijsko poslovanje Ine, posebice inzistirajući na modernizaciji riječke rafinerije kroz provedbu projekta obrade teških ostataka, čiji ukupan iznos investicije iznosi oko četiri milijarde kuna".

Početak rada moderniziranog postrojenja očekuje se početkom 2024. i time će Hrvatska u ovom razdoblju energetske krize znatno ojačati svoju poziciju na energetskoj karti Europe, ističu iz vlade.