index.hr index.hr

Kordić smatra da je presuda politička ali je stoički prihvaća

17:47, 17. prosinca 2004.
DARIO KORDIĆ  je nakon izricanja današnje drugostupanjske presude Haškog suda (ICTY), kojom mu je potvrđena kazna od 25 godina zatvora, rekao svojim odvjetnicima kako zna da iza presude ne stoje pravni već politički razlozi, ali je presudu prihvatio čvrsto i hrabro, izjavio je njegov branitelj Mitko Naumovski, osobno izrazivši razočarenje sudskom odlukom.

"Kordić je rekao je braniteljskom timu kako je svjestan da je ovo politička odluka, ali ako to mora biti tako on će kaznu prihvatiti. Ako je Bog tako htio ja ću se s tim složiti", naveo je Naumovski dodajući da on kao čovjek ima puno pravo to govoriti.

Sam Kordić, ali i njegova obitelj, supruga Venera i djeca, po njegovim su riječima, vrlo čvrsto i hrabro prihvatili presudu.

Uz američke odvjetnike Turnera Smitha i Stephena Sayersa, Naumovski je zastupao Kordića u žalbenom postupku koji je trajao od 12. ožujka 2001. godine. Njihova žalbe usvojena je u znatnoj mjeri, ali se to nije odrazilo na presudu.

Govoreći o samoj presudi, Naumovski je kazao kako je cijeli odvjetnički tim uvjeren da će "povijest pokazati kakve je kvalitete ove presude odnosno što se u Ahmićima dogodilo".

"Kao odvjetnik koji sedam godina radi na ovom predmetu moram reći da ću morati vrlo brižljivo čitati presudu da utvrdim činjenice na kojima je Kordić suđen u odnosu na sastanak 15. travnja 1993. jer takve činjenice još nisam utvrdio", kazao je Naumovski govoreći o navodnom sastanku političkog i vojnog vodstva Hrvata u Vitezu 15. travnja dan uoči napada na Ahmiće i druga bošnjačka sela.

"Imamo isti sastanak na kojem su bili Tihomir Blaškić i Kordić, prema iskazima svjedoka. Kako su suci jednoga mogli osloboditi na temelju istog sastanka, tvrdeći da je izdao regularne zapovjedi, a Kordića je sud pronašao krivim, ne znamo zašto", kazao je branitelj.

"Ni jedan učesnik tog sastanka nije saslušan kao svjedok, nema nijednog dokumenta koji je proizašao s tog sastanka", dodao je.

Prvostupanjskom presudom od 26. veljače 2001. Kordić je osuđen na 25 godina zatvora, a drugooptuženi Mario Čerkez na 15 godina zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina protiv bošnjačkih civila u općinama Busovača, Vitez, Novi Travnik i Kiseljak 1991-1994.

Premda je Žalbeno vijeće djelomice usvojilo određeni broj žalbenih razloga za Kordića, te smanjilo njegovu odgovornost po optužnici vremenski i zemljopisno, potvrdilo mu je kaznenu odgovornost po svim osnovama za zločin u Ahmićima i vodeću političku ulogu u kampanji etničkog čišćenja Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1993., te potvrdilo prvostupanjsku kaznu od 25 godina zatvora.

Čerkezu je presuda preinačena na način da je oslobođen za 19 od 22 točke prvostupanjske presude te mu je izrečena nova kazna od šest godina zatvora.

Njegov odvjetnik Božo Kovačić rekao je da su "branitelji zadovoljni presudom, da je statistički gledajući ona bitno smanjena jer je osuđen samo po tri točke optužnice i to za 14-dnevno zatočenje Bošnjaka na dvije lokacije u Vitezu u drugoj polovici travnja 1993".

On je izrazio razočaranje utvrđenjam Žalbenog vijeća o postojanju međunarodnog oružanog sukoba, po kojem je Hrvatska ostvarivala sveobuhvatnu kontrolu nad HVO-om i bila u ratu s BiH, jer su kao branitelji veliki trud uložili u pobijanje te optužne osnove, posebno drugi branitelj Goran Mikuličić.

Kovačić je također izrazio čuđenje što je Kordiću potvrđena prvostupanjska presuda i unatoč činjenici da je usvojeno dosta žalbenih razloga obrane dok su sve žalbene osnove tužiteljstva odbačene. Presudila je potvrđena odgovornost za Ahmiće, taj po Schomburgovim riječima "najteži masakr u Lašvanskoj dolini", ocijenio je Kovačić.

Kordić i Čerkez su u pritvoru od 6. listopada 1997., odnosno sedam godina i tri mjeseca. Predsjedavajući sudac Schomburg rekao je da će Kordiću to vrijeme biti uračunato u presudu, a da je po drugoj strani Čerkez u pritvoru već izdržao tu kaznu.

Pozivajući se na dosadašnju kaznenu politiku prema osuđenicima Haškog suda, po kojoj su oni puštani na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne, odvjetnik Naumovski je kazao kako Kordiću po tome ostaje nešto više od 10 godina do izlaska iz zatvora.

Kada se ista praksa prijevremenog oslobađanja preslika na Čerkezov slučaj, dolazi se do zaključka da je on sa sedam godina u pritvoru, iza rešetaka proveo tri godine dulje od dvije trećine njegove drugostupanjske šestogodišnje kazne, što je potvrdio i njegov odvjetnik.

Na upit ima li Čerkez zbog toga pravo tražiti naknadu štete, Kovačić je odgovorio da Statut ICTY-a za sada ne pruža takvu mogućnost ali da se radi o jednom širem problemu s kojim je kolegij sudaca ICTY-a prije nekoliko godina upoznao glavnog tajnika UN-a, dajući u zahtjevu pregled pravne prakse u kojoj sve države na neki neki način priznaju pravo na naknadu štete okrivljenicima koji su oslobođeni, no do danas na njega nije odgovoreno.

Po njegovim riječima nije isključena mogućnost da će se u budućnosti moći tražiti takva naknada.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara