KRATKO nakon što je papa Franjo posjetio Sjedinjene Američke Države u rujnu 2015., mnoge crkve počele su zazivati njegovog imenjaka, svetog Franju Asiškog, u službama blagoslova životinja. Od spektakularnog događaja u Katedrali sv. Ivana Božanskog na Manhattanu, do malih okupljanja kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika na crkvenim travnjacima, Amerikanci diljem zemlje obilježili su blagdan svetog Franje i Međunarodni dan životinja 4. listopada blagoslovom životinja.

A ta praksa postoji i u Hrvatskoj. Masovni blagoslov kućnih ljubimaca u Zagrebu se prvi put održao 2013. u Parku Maksimir. Tada su stotine Zagrepčana blagoslovile svoje pse, mačke, hrčke, zamorce, ribe, papige i ostala živa stvorenja koja drže u svojim domovima. Blagoslov ljubimaca preselio je na Bundek, gdje je svetom vodom 2015. poškropljen i Rudi, zlatni retriver Milana Bandića. Ove godine događanje su upriličili franjevci ispred zagrebačke crkve svetog Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Iznenađeni odazivom, najavljuju da će blagoslov postati tradicija.

Blagoslov životinja zadovoljava suvremeni skup potreba, ali i predstavlja veliku promjenu u načinu na koji prakticiramo religiju, piše povjesničarka Patricia Appelbaum. 

Interese za blagoslov raste od 1980-ih, prekretnica se dogodila 1985.

"Rimokatolici, posebno u južnoj Europi i Latinskoj Americi, imali su dobro uspostavljenu tradiciju blagoslova životinja, ali blagoslovi su se povezivali sa svetim Antom Padovanskim, a ne s Franjom Asiškim, i bili su usmjereni na radne životinje, a ne na kućne ljubimce", navodi ona za The Christian Century.

1950-ih protestanti su započeli eksperimentirati s obredima blagoslova životinja, a mnogi nekatolici zainteresirali su se za praksu blagoslova 1980-ih. No čini se da je prekretnica bio prvi blagoslov životinja u Katedrali sv. Ivana Božanskog u New Yorku. Održana je dobro oglašena i dobro posjećena "zemaljska misa posvećena globalnom ekosustavu u sklopu koje je upriličena i povorka egzotičnih i domaćih životinja". Do 1990., blagoslovi životinja počeli su se održavati diljem SAD-a. Neke židovske i pravoslavne zajednice te svjetovne organizacije također održavaju blagoslove životinja.

Odnos ljudi sa životinjama drastično se promijenio u prošlom stoljeću

Zašto su blagoslovi životinja postali popularni? Uglavnom zato što zadovoljavaju nekoliko potreba.

"Oni su način da posvetimo naše promjenjive odnose sa životinjama, način da odrazimo ekološki senzibilitet u religiji i način da damo i primimo božanski blagoslov bez formalnog članstva u organiziranim vjerskim tijelima", smatra Appelbaum.

U razvijenim zemljama, odnos ljudi sa životinjama drastično se promijenio u prošlom stoljeću. Većina ljudi u gradovima i predgrađima ima vrlo malo kontakata sa životinjama, osim s kućnim ljubimcima. Ipak, životinje trebamo za hranu, ponekad i za posao, a često se bojimo divljih stvorenja. Kao što su znanstvenici istaknuli, blagoslov životinja osigurava ritualni prostor u kojem se ljudi rješavaju te napetosti.

"Mnogi ljudi vrlo su privrženi svojim ljubimcima. Kako obitelji postaju sve manje, životinje postaju značajni izvori ljubavi i intimnosti. Neki ljudi osjećaju duhovnu dimenziju u toj vezi - onu koju religija tradicionalno ne priznaje. Blagoslovi životinja pružaju način da se ovo iskustvo potvrdi i posveti", dodaje Appelbaum.

"Blagoslovi se dobro uklapaju u našu konzumerističku kulturu"

Iznad svega, blagoslovi se uklapaju u novu vrstu vjerskog angažmana. Sve veći broj ljudi izbjegava organiziranu religiju, iako se mnogi identificiraju kao duhovne osobe.

"Kada vjerske skupine održavaju službe blagoslova, one nude dobrodošlicu i duhovnu dobrobit bez ikakve obveze. Službeno članstvo je dugoročno i možda nejasno, ali blagoslov je neposredan i ograničen. U tom smislu, blagoslovi se dobro uklapaju u našu konzumerističku kulturu. Blagoslov je transakcija, jedan čin u određenom trenutku. Ovo ne znači da ti blagoslovi nemaju smisla. Mnogi ljudi koji ih daju i primaju svjedoče o njihovoj emocionalnoj snazi. Ali izgledaju i ponašaju se kao mnoge nereligiozne stvari koje radimo", ističe povjesničarka.

Potrošnja na kućne ljubimce utrostručila se u posljednjih 20 godina. Dok nešto od toga ide na hranu i veterinarsku skrb, veći dio odnosi se na stvari koje životinjama nisu potrebne, poput pidžama i nakita. Papa Franjo nas je podsjetio na povezanost klimatskih promjena i potrošnje - između ekscesa bogatih nacija, opasnosti za siromašne ljude i prijetnji neljudskim vrstama. Kada blagoslivljamo životinje, trebamo ih blagoslivljati radi njih samih i za njihovu dobrobit.