RUSKI predsjednik Vladimir Putin sve je manje sposoban boriti se kako mjeseci prolaze, neovisno o visokim prihodima od nafte i plina, smatra The Guardianov analitičar Phillip Inman u tekstu pod naslovom "Dok se Moskva hvali, Rusija pati". Piše kako sankcije nisu zaobišle Rusiju, već ona trpi jače udarce no što su institucije poput Svjetske banke predviđale.

Ekonomist Mihail Mamonov bio je dio tima koji je proučavao rusko gospodarstvo 2014. godine prilikom aneksije Krima. Otkrio je kako bi eventualna minimalna financijska ili trgovinska blokada uvedena u to vrijeme imala utjecaj.

Guardian procjenjuje kako su zabrana nabave tehnologije za rusku naftnu industriju, nemogućnost dobivanja vojnih dijelova sa Zapada i blokada nekih transakcija banaka smanjili ruski BDP za jedan posto, osobnu potrošnju za dva posto, a ulaganja za 3.5 posto.

No ono što je snašlo Rusiju nakon početka agresija na Ukrajinu ima "drugačije razmjere", što podrazumijeva zabranu uvoženja visoke tehnologije i potpuno izbacivanje iz međunarodnog financijskog sustava, piše Guardian.

"Potrebno je vrijeme kako bi sankcije imale učinak"

"Međunarodni monetarni fond rekao je ranije ove godine da će se rusko gospodarstvo smanjiti za šest posto u 2022. S dodatnim učinkom sankcija naš model pokazuje da će to biti oko deset posto", rekao je Mamonov, koji vjeruje da će se potrošnja kućanstava i poduzeća smanjiti za između deset i 15 posto, dok će investicije pasti za 17 posto.

"Potrebno je vrijeme kako bi sankcije imale učinak, posebice kada je meta zemlja kojom upravlja autokratski vođa koji može izdvojiti velike resurse za neutraliziranje tih učinaka u prvih šest mjeseci", dodao je Mamonov.

Guardian ističe kako je Putin isprva povećao mirovine i minimalnu plaću za deset posto s ciljem ublažavanja rasta inflacije. Porast cijena plina i nafte je, pak, i više nego nadoknadio pad zbog manjih izvezenih količina.

"Rusija je u drugom tromjesečju 2022. zabilježila najveći suficit tekućeg računa u povijesti, prvenstveno zahvaljujući rekordnom trgovinskom suficitu. No dok to djelomično odražava veće prihode od fosilnih goriva, pad uvoza je još jedan faktor", piše Inman u svojoj analizi za Guardian.

"Pogrešno je misliti da energetski profiti plaćaju rat u Ukrajini"

Profesor ekonomije na Sveučilištu Warwick Mark Harrison kaže: "Pogrešno je misliti da ruski energetski profiti plaćaju rat u Ukrajini. Ne, jer Putin ne može kupiti ono što želi za ratne akcije." Ruska valuta rubalj povratila je svoju snagu "uglavnom zato što je to valuta kojom se upravlja s kontrolom kapitala koja sprječava Ruse da troše svoj novac izvan zemlje".

Ekonomistica Bruegel think-tanka u Bruxellesu Catarina Martins i njezin kolega Zsolt Darvas uspoređivali su podatke o uvozu i izvozu s glavnim trgovinskim partnerima Rusije nakon što je Putin zabranio objavljivanje službenih brojki.

Rekli su da je uvoz ove godine pao za polovicu, odnosno na 75 posto cjelokupne trgovine, što ukazuje da će tvrtke i državne agencije vjerojatno početi stavljati opremu u pogon i smanjivati ​​proizvodnju zbog nedostatka rezervnih dijelova.

"Sankcije su katastrofalne za Rusiju"

"Sankcije SAD-a ne odnose se samo na robu koju izvoze američke tvrtke već i na robu proizvedenu drugdje koristeći američku tehnologiju. Ekstrateritorijalna priroda američkih sankcija mogla bi pomoći u objašnjenju općeg pada ruskog uvoza od ožujka 2022., čak i iz zemalja koje nisu primijenile sankcije", stoji u izvješću Martins i Darvasa.

Stručnjak za Rusiju u Chatham House think-tanku Tim Ash kaže da je Putin prihvatio da su oštrije sankcije bile cijena invazije na Ukrajinu. Pripremio je, stoga, svoje gospodarstvo za početni šok. "Ali srednjoročno, sankcije su katastrofalne za Rusiju", misli Ash.

Rusija ovisi o plinovodima za izvoz plina, a većina tih plinovoda vodi u Europu. Alternativa je hlađenje plina tako da se kondenzira u tekućinu i može se transportirati brodom kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Ali Rusija nema infrastrukturu za to", objašnjava Guardian.

"Putin nema šanse koliko god Rusija potroši"

"Putin može isključiti plin Europi, ali ne može ga preusmjeriti za prodaju u druge zemlje jer bi mu trebali LNG terminali za skladištenje. Nema vremena, tehnologije ni opreme za to, pa mora ostati u zemlji", kaže Ash.

Stručnjak za Rusiju na institutu Berggruen u Los Angelesu Jakov Fejgin kaže da cijene hrane u Rusiji rastu i da su se počele javljati nestašice osnovnih dobara. "Unatoč ružičastoj slici koju je oslikao Putin, postoje stvarni problemi materijalne proizvodnje koji znače da tvornice moraju smanjiti kvalitetu stvari koje proizvode", rekao je Fejgin.

Ash, koji Ukrajinu posjećuje tijekom 35 godina, vjeruje da ona može održavati borbu s Rusijom uz financijsku i vojnu potporu Zapada. "NATO je ekonomski blok od 40 bilijuna dolara, dok je Rusija ekonomija od 1.7 bilijuna dolara", ističe Ash pa zaključuje: "NATO troši dva posto svojih prihoda na vojsku, što znači da Putin nema šanse koliko god Rusija potroši."