KIJEV je mjesecima bio pošteđen raketnih napada i općeg razaranja, što Rusija redovito isporučuje ostatku Ukrajine. A onda se jutros teror s neba opet sručio na glavni grad.

Snimke i fotografije uništenja nakon napada na grad za vrijeme jutarnje prometne špice šire se cijelo jutro: pogođenog dječjeg igrališta u centru grada, reportera BBC-ja iza kojeg je u javljanju uživo kamera snimila pogodak projektila, udara na popularni turistički most na kojem je u tom trenutku stajao civil i pukom srećom preživio...

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko jutros je potvrdio da je nekoliko eksplozija zabilježeno u četvrti Ševčenkiv, u samom središtu glavnog grada, te da je pogođena kritična infrastruktura. Rostjslav Smirnov, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, izjavio je da je dosad poginulo najmanje osmero civila uz 24 ranjena.

Među pogođenim objektima je Nacionalno sveučilište Taras Ševčenko, ali i zgrada njemačkog veleposlanstva, kako je priopćilo njihovo ministarstvo vanjskih poslova. Ukrajinski reporter Dan Pelešuk tvrdi da su pogođeni i hoteli, nacionalna opera i crkva u središtu grada, među ostalim.

"Oni čak ni ne pokušavaju da ovo izgleda kao da gađaju vojne objekte. Rusi samo nasumično ispaljuju projektile na centar Kijeva, što nema smisla - spomenici, turističke znamenitosti, avenije", komentirao je ukrajinski novinar Ilija Ponomarenko. 

Najteži napad na Kijev od početka rata

Bivši ukrajinski veleposlanik u Beču Oleksander Šerba također je naglasio da se u pogođenom dijelu grada nalaze "dječja igrališta, muzeji, ulični glazbenici" te ponovio tvrdnju da je Rusija "teroristička država".
 

Napad na Kijev navodno je najteži od početka invazije 24. veljače, ali nije jedini. Sirene za zračnu uzbunu odjekivale su jutros diljem zemlje, a raketnim udarima pogođen je i niz drugih gradova diljem zemlje - od Slovjanska i Harkiva na istoku, preko Zaporižje, Žitomira i Dnjepra u središnjem dijelu Ukrajine, do Lavova, Mikolajiva i Ivano-Frankivska na zapadu. Poveći dijelovi zemlje ostali su bez struje zbog napada na elektrane i elektroenergetsku infrastrukturu.

>> Nije trebalo dugo čekati na jeziv Putinov odgovor. Njegova vojska sad ima tri cilja

"Najmanje 75 projektila ispaljeno je dosad u jutrošnjim napadima koji su u tijeku", rekao je zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužnji naglasivši da je ukrajinska protuzračna obrana srušila 41 od tih 75 projektila - dakle, više od polovine, ali nedovoljno da spriječi razaranje. 

S jedne strane, čini se da su pogođene civilne mete rezultat notorno nepreciznih ruskih projektila poput KH-22 - vrlo starog, ali razornog sovjetskog projektila, čija je primarna svrha gađanje neprijateljskih brodova. No vojni analitičar i autor Chris Owen tvrdi da je Rusija "očito koristila Kalibre, svoje najnaprednije i najpreciznije krstareće rakete, s navodnom preciznošću unutar 30 metara" te da su mete poput kijevskog sveučilišta namjerno pogođene.

Zamjenik predsjednika Dume: Trebamo vratiti Ukrajinu u 18. stoljeće

Od početka je bilo jasno da je ova serija napada surova, ali predvidljiva odmazda za dramatični ukrajinski napad na Krimski most u subotu ujutro, koji povezuje okupirani i anektirani Krim s Rusijom. I dok su Ukrajinci slavili zbog ovog poniženja režima Vladimira Putina i značajnog koraka prema potpunom odsijecanju ruskih snaga na Krimu i u Hersonskoj oblasti od Rusije, u isto su vrijeme strepili upravo od ovakvog odgovora. 

Ruski režimski dužnosnici i propagandisti već su aludirali na ovakvu reakciju. Zamjenik predsjednika ruske Dume Pjotr Tolstoj u subotu je pozvao na uništenje cjelokupne infrastrukture Ukrajine i njeno vraćanje "u 18. stoljeće", prenosi novinarka portala Daily Beast Julia Davis.

Znakovito je, uostalom, što su napadi počeli netom prije nego što je Putin otišao na sastanak svojeg Vijeća sigurnosti. Putin je, podsjetimo, u obraćanju javnosti u nedjelju nazvao napad na 19 kilometara dug Krimski most "terorističkim činom čiji je cilj uništavanje kritično važne civilne infrastrukture", koji su "osmislile, izvele i naredile ukrajinske specijalne službe". 

>> Proslava Putinovog rođendana uz vatromet na mostu koji je izgradio

Putin ovo nazvao odgovorom na ukrajinske "terorističke akcije"

Iako ga Putin predstavlja isključivo kao civilnu infrastrukturu, dobro je poznato da je Krimski most ključni logistički pravac za ruske okupacijske snage na jugu Ukrajine, koje posljednjih dana trpe teške poraze.

A onda je, nakon sastanka Vijeća, u novom obraćanju potvrdio da su jutrošnji napadi odgovor na ono što je cinično nazvao "izvođenjem terorističkih akcija na našem teritoriju" i zaprijetio još oštrijim odgovorom u slučaju da se takvi napadi nastave.

Osim onog na Krimski most, za koji je Kijev preuzeo odgovornost, Putin je ukrajinske snage i sigurnosnu službu SBU optužio za "terorističke napade" na nuklearnu elektranu Zaporižja i za pokušaj napada na plinovod Turski tok, valjda po uzoru na sabotažu Sjevernog toka, za koju Rusija optužuje SAD.

Napadi na civilne mete iz osvete za ukrajinske vojne uspjehe i udare na vojne ciljeve (ili barem one dvostruke namjene, poput mostova i željezničke infrastrukture) već su postali standardni modus operandi Rusije.

U rujnu je britansko ministarstvo obrane u svom redovitom obavještajnom izvješću primijetilo da je Rusija, koja je od početka invazije ispalila nekoliko tisuća balističkih i krstarećih projektila na Ukrajinu, pojačala takve udare na civilne ciljeve čak i kad "od toga vjerojatno ne vidi neposrednu vojnu korist", poput onih na elektrane i brane. 

Ipak, takvi napadi zasigurno mogu otežati i ukrajinske vojne operacije s obzirom na to da se i Ukrajinci, kao i Rusi, u opskrbi snaga na bojištu streljivom, gorivom i ostalim zalihama uvelike oslanjaju na svoju razgranatu i efikasnu željezničku mrežu. Raketni napad na elektrane u Harkivu i drugim gradovima na istoku prošlog mjeseca, koji je privremeno ostavio velik broj Ukrajinaca bez struje i vode, također je bio očita osveta za ukrajinsko oslobađanje većine Harkivske oblasti. 

Rakete nisu jedino sredstvo terora nad ukrajinskim civilima koje je Rusija iskoristila. Anton Geraščenko, viši ukrajinski savjetnik ministra unutarnjih poslova, ustvrdio je da su Kijev napali i dronovi kamikaze, po svemu sudeći iranski Shahed-136, kojima je navodno napadnuta i Zaporižja u nedjelju. Prema ukrajinskim medijima, u zasebnom raketnom napadu na stambene zgrade u tom gradu ubijeno je 19 stanara. Uslijedio je još jedan raketni napad u noći s nedjelje na ponedjeljak.

I Hitler je pokušao terorom slomiti volju Britanaca 1940.

Rob Lee, američki vojni analitičar, bivši marinac i doktorand na Odsjeku za ratne studije londonskog King's Collegea, u osvrtu na Twitteru ističe da Rusija ima ograničenu zalihu krstarećih projektila koju je danas odlučila "masovno koristiti za gađanje simboličnih nevojnih ciljeva" te da je takav napad možda bio više za domaću publiku. Drugim riječima, spašavanje obraza nakon ponižavajućeg napada na Krimski most, kojim se Putin toliko ponosio. 

Ovo bi, stoga, mogao biti "asimetričan odgovor na ukrajinsku nadmoć na bojnom polju", dodao je Lee.

Za sličnu kampanju terora i neselektivnog bombardiranja civilnih ciljeva odlučio se u jednom ranijem ratu jedan drugi diktator, koji se također aktivno miješao u odluke svog vojnog zapovjedništva. Njegovo ime bilo je Adolf Hitler, a njegova meta bili su britanski gradovi 1940. i 1941., prvenstveno London. 

Unatoč masovnom razaranju i desecima tisuća ubijenih civila, kampanja njemačkog Luftwaffea nije ostvarila željeni cilj - uništenje britanskog gospodarstva i slamanje volje britanskog naroda za borbu protiv osvajača. Dapače, samo je učvrstila njegovu volju za otporom pod čuvenim sloganom "Keep Calm and Carry On" (ostanite mirni i nastavite). Znamo kako je taj rat završio. Možda bi se i Putin trebao prisjetiti tog povijesnog primjera.