UPOZNAJTE neandertalce iz pećine Čagirskaja. Lovački kamp uz rijeku u podnožju planine Altaj u Sibiru bio je dom maloj zajednici od oko 20 stanovnika prije otprilike 54.000 godina. Među njima su bili otac i njegova kći tinejdžerica, mladić koji im je možda bio nećak ili rođak te odrasla ženska srodnica u drugom koljenu - možda tetka ili baka.

Djevojčica bi se vjerojatno odselila od oca i obiteljske grupe kad bi pronašla partnera. Da je bila dječak, poput svog mladog rođaka, vjerojatno bi ostala na istom mjestu. Međutim, zajednice u koje je migrirala vjerojatno bi sadržavale poznata lica, piše CNN.

Ovo su neki od intimnih detalja neandertalske obitelji i njihovog društvenog života koje je otkrila studija DNA na 11 davnih stanovnika pećine Čagirskaja, kao i ostacima još dvoje stanovnika iz obližnje pećine Okladnikov.

"Vrlo je uzbudljivo"

To je najstarija poznata obiteljska grupa i prvi put da su znanstvenici uspjeli izravno dokumentirati strukturu neandertalske obitelji i zajednice, čineći da naši drevni preci izgledaju mnogo više kao ljudi.

"Činjenica da su živjeli u isto vrijeme vrlo je uzbudljiva. To znači da su vjerojatno dolazili iz iste društvene zajednice. Dakle, po prvi put možemo koristiti genetiku za proučavanje društvene organizacije neandertalske zajednice", rekao je koautor studije Laurits Skov, istraživač na Institutu Maxa Plancka za evolucijsku antropologiju u Leipzigu u Njemačka.

Istraživači su izdvojili DNA iz 17 kostiju i zuba koji su pripadali sedam muških i šest ženskih neandertalaca, od kojih je osam bilo odraslih i petero djece.

Uspjeli su razotkriti višestruke niti genetskog podrijetla: mitohondrijsku DNA, koja slijedi majčinu liniju; Y kromosom DNA, koji se nasljeđuje po muškoj liniji; te nuklearnu DNA.

U mitohondrijskoj DNA istraživači su pronašli nekoliko heteroplazmija - karakterističnih genetskih potpisa koji traju samo mali broj generacija i koje su dijelili pojedinačni neandertalci. Ovaj fenomen, rekli su istraživači, ukazuje na to da su neandertalci iz Čagirskaje morali živjeti i umrijeti otprilike u isto vrijeme.

Također su otkrili da je genetska raznolikost Y kromosoma DNA puno niža od raznolikosti mitohondrijske DNA, koja se prenosi s majke. Studija je izračunala da se u ovoj skupini moglo očekivati da dvije muške osobe dijele pretka oko 450 godina prije nego što su živjele. Nasuprot tome, ekvivalentna procjena za ženske osobe bila je oko 4350 godina.

Zajednica je imala iznimno nisku genetsku raznolikost

Istraživači su rekli da je najbolje objašnjenje za to da je više od 60% ženskih neandertalaca u maloj skupini iz Čagirskaje migriralo iz druge zajednice. Ova društvena struktura je uobičajena među današnjim društvima lovaca sakupljača i poznata je kao patrilokalnost.

Šire gledano, zajednica je imala iznimno nisku genetsku raznolikost, mnogo manju od bilo koje zabilježene u nekoj drevnoj ili današnjoj ljudskoj zajednici, navodi se u studiji. Razina raznolikosti bila je sličnija ugroženim vrstama na rubu izumiranja, poput planinskih gorila, koje imaju populaciju od oko 1000.

Međutim, Chris Stringer, voditelj istraživanja ljudske evolucije u Prirodoslovnom muzeju u Londonu, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da nedostatak genetske raznolikosti nije nužno značajan faktor u izumiranju neandertalaca, koji su nestali prije otprilike 40.000 godina. Rekao je da druga nalazišta neandertalaca koja su bila aktivna otprilike u isto vrijeme, poput Vindije u Hrvatskoj, ukazuju na veće i raznolikije populacije.

Stanovnici dviju pećina vjerojatno su bili u interakciji

Autori studije rekli su da obiteljska grupa koju su otkrili možda ne predstavlja društveni život cijele neandertalske populacije. Preporučili su buduća istraživanja koja uključuju genetsko sekvenciranje više neandertalskih pojedinaca i zajednica.

Stanovnici dviju pećina vjerojatno su bili u interakciji - pješačili su do istih stijena kako bi izradili svoje kameno oruđe - podupirući njihovu genetsku vezu. Neandertalci su lovili kozoroge, konje, bizone i druge životinje koje su putovale dolinama rijeka iznad pećina.

Čagirskaja i Okladnikov nalaze se unutar 100 kilometara od pećine Denisova, jedne od najvažnijih lokacija u proučavanju ljudske evolucije. To su mjesto zauzimali neandertalci, rani moderni ljudi i denisovci, nedavno identificirana vrsta izumrlih ljudi koja je otkrivena na temelju DNA izvučene iz jednog malog prsta.

Svante Pääbo, još jedan koautor studije iz Čagirskaje, sekvencirao je prvi genom neandertalca 2010. godine, za što je prije nekoliko dana dobio Nobelovu nagradu. Od tog početnog sekvenciranja, prikupljeni su podaci za cijeli genom ukupno 18 neandertalaca. Nova studija dodaje još 13, što je veliko tehničko postignuće, smatra Lara Cassidy, docentica na Odjelu za genetiku na Trinity Collegeu u Dublinu, koja nije bila uključena u istraživanje.

"Ono što ovaj rad čini posebno izvanrednim je to što sekvencionirani pojedinci nisu raspršeni široko po golemom prostranstvu neandertalskog postojanja, već su koncentrirani u određenoj točki u vremenu i prostoru, dajući tako prvu sliku obiteljske grupe", rekla je  Cassidy.