EUROZASTUPNICI su na ovotjednoj plenarnoj sjednici odbili rezove u proračunu EU za iduću godinu i zatražili veća sredstva za rješavanje posljedica rata u Ukrajini i oporavak od pandemije.

Europski parlament je jučer glasao o svom stajalištu o proračunu EU za 2023. godinu, a zastupnici su poništili gotovo sve rezove koje je napravilo Vijeće (preko 1.6 milijardi eura).

Zastupnici zahtijevaju proračun EU za 2023. koji će učinkovitije rješavati posljedice rata u Ukrajini, krizu energenata i proces oporavka od pandemije, a značajno su povećali sredstva za Erasmus+, klimatske akcije i transeuropske mreže.

Proračun Europske unije

Ukupni proračun za sljedeću godinu postavljen je na 187.3 milijarde eura, prije pregovora sa državama članicama, a za rješavanje posljedica rata u Ukrajini dodano je više od 850 milijuna eura.

S ukupno 853 milijuna eura dodana u nacrt proračuna Komisije, zastupnici Europskog parlamenta potaknuli su financiranje inicijativa koje podupiru mlade izbjeglice.

S dodatna 533 milijuna eura zastupnici u Europskom parlamentu žele povećati energetsku neovisnost EU i podržati građane i mala i srednja poduzeća s njihovim visokim računima za energiju, dok podržavaju zelenu tranziciju i biološku raznolikost.

Zastupnici su vratili 200 milijuna eura koje je Vijeće smanjilo za program EU4Health i dodali 25 milijuna eura jer pandemija covida-19 još nije završila, što je rezultiralo potrebom da se podrže nacionalni zdravstveni sustavi da postanu otporniji.

Rezolucija,je usvojena s 421 protiv, 137 glasova i 82 suzdržana, izvijestio je Europski parlament.

"Glasali za proračun koji daje prioritet miru, energetskoj sigurnosti i bržem oporavku ekonomije"

Nakon glasanja kreću trotjedni pregovori Parlamenta s Vijećem za postizanje dogovora o proračunu za sljedeću godinu, o kojem zatim mora glasati parlament i potpisati njegov predsjednik.

Glavni izvjestitelj za proračun EU za 2023. Nicolae Ştefanuta iz kluba liberala Renew rekao je da je parlament glasao za proračun "koji daje prioritet miru, energetskoj sigurnosti i bržem gospodarskom oporavku".

"Kad Rusija ide nisko, mi idemo visoko. Parlament je zatražio dodatna sredstva u proračunu EU za 2023. za pomoć našim građanima tijekom energetske krize, za pomoć u rješavanju posljedica rata u Ukrajini i pomoć pri ponovnom pokretanju našeg gospodarstva. Sam proračun EU neće biti dovoljan da se nosi s razmjerima krize; zbog toga nam hitno treba revizija VFO-a (Višegodišnjeg financijskog okvira EU)” , rekao je.

Suizvjestitelj Niclas Herbst iz Europske pučke stranke rekao je da "proračun EU mora jasno odgovoriti na hibridnu prijetnju uzrokovanu ruskim agresorskim ratom”.

Ressler: Proračun još jednom dolazi u posebnoj situaciji za Europu

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, koji je bio pregovarač Europskog parlamenta za ovogodišnji proračun, slaže se da će biti potrebno revidirati višegodišnji financijski okvir EU.

"Ključno je i za ovaj proračun da još jednom dolazi u posebnoj situaciji za Europu. Protekla dva proračuna događala su se u situaciji kada smo se morali suočiti s gospodarskim i društvenim posljedicama pandemije, a ovaj je još zahtjevniji. Pogotovo jer je u dijelovima proračuna koji se odnose na humanitarnu pomoć i sigurnost EU teško naći dodatna nova sredstva koja su nam u ovom trenutku potrebna. Zbog toga će parlament pozvati Vijeće i Komisiju da pristupi reviziji višegodišnjeg financijskog okvira. Temeljni argument koji će oblikovati raspravu o ovogodišnjem proračunu je da EU neće moći ispunjavati svoju ulogu, ciljeve koje si je postavila, ukoliko nema realnu proračunsku arhitekturu u pozadini. To, nažalost, sada ne postoji i zato će biti potrebno intervenirati u višegodišnji financijski okvir", rekao je Ressler za Hinu. 

Sokol se zalaže za to da zdravstvo ostane među prioritetima proračuna

U raspravi o proračunu hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol založio se za to da zdravstvo ostane među proračunskim prioritetima.

"Posebno ističem zdravstvo kao jedan od prioriteta na kojem se ne smije štedjeti. Pri tome, osobito je važno jačati dugoročna ulaganja u Europske referentne mreže. One predstavljaju ogroman iskorak u omogućavanju dostupnosti vrhunske zdravstvene zaštite za sve građane EU, bez obzira na državu ili regiju u kojoj žive. Na taj način ulažemo i postavljamo temelje za stvarnu europsku zdravstvenu uniju",  zaključio je Sokol.

Također se založio za to da se izvanredni prioriteti ne financiraju na štetu kohezijske i poljoprivredne politike. "Kohezijska i poljoprivredna politika ne mogu biti glavni izvor financiranja hitnih prioriteta tijekom naredne godine zbog toga što se ugrožava provedba dugoročnih ciljeva. Potpora ruralnim područjima i slabije razvijenim regijama mora ostati jedan od glavnih prioriteta u skladu s istinskim ciljevima kohezije i ZPP-a. Nema i neće biti jedinstvene Europe u kojoj su neki dvostruko bogatiji od drugih i imaju pristup vrhunskim zdravstvenim, obrazovnim i ostalim javnim uslugama, a drugi nemaju", rekao je.