PRVO su iz samog vrha ruske vlasti došle prijetnje da će onesposobiti američke komercijalne satelite koji pomažu ukrajinskoj vojsci da pobjeđuje Ruse. Prijetnja bez presedana bila je toliko iznenađenje da Washington još uvijek nije odlučio kako bi odgovorio na takav napad. Ne postoje mjere koje bi satelite obranile od napada. S druge strane, radi se o satelitima privatnih tvrtki koje su se uključile u ukrajinski rat. Zbog toga su postali legitimni ciljevi. Barem to tako vidi Moskva.

Potom je Moskva odbila produžiti sporazum o pomorskom izvozu ukrajinskih žitarica, uljarica i kukuruza. Formalni povod je napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske ratne brodove na Krimu. No prava je istina da je Moskva tjednima odbijala pozive iz UN-a da se sporazum produži.

Umjesto toga ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev izjavio je da Moskva namjerava isporučiti 500 tisuća tona žitarica najsiromašnijim zemljama u sljedećih nekoliko mjeseci. Ono što nije rekao, a podrazumijeva se, to je da će isporuke uslijediti nakon što se politički čelnici tih država svrstaju na "ispravnu" (rusku) stranu. Rusija ima sve manje saveznika pa ucjenama pokušava pridobiti nove. Hrana i energenti pritom su joj najjači aduti.

Rusi planiraju napade na norvešku plinsku infrastrukturu?

A onda je rusko ministarstvo obrane optužilo britansku mornaricu za "teroristički napad" na plinovode Sjevernog toka, bez dokaza i uvjerljivog razloga zašto bi London to učinio. No zato su razlozi za takvu rusku optužbu postali itekako jasniji nakon što su u britanske medije dospjele informacije da britanske obavještajne službe vjeruju da Rusi planiraju napade na norvešku plinsku infrastrukturu.

Kao jedan od izglednijih ciljeva britanske službe označile su plinovod Langeled, koji povezuje Norvešku i Veliku Britaniju. Da je prijetnja itekako ozbiljno shvaćena, dokazuje i činjenica da su u zaštitu plinovoda poslani britanski i norveški ratni brodovi i avioni. Sasvim sigurno podmorjem patroliraju britanske i norveške podmornice, uz pokoju američku u blizini.

Nakon naglog smanjenja uvoza ruskog plina Norveška je postala najveći opskrbljivač Europe. Topla jesen omogućila je europskim državama da dodatno popune zalihe plina. Stoga ne čudi da Rusi razmatraju mogućnosti napada na norvešku energetsku infrastrukturu. Međutim, Norveška je članica NATO saveza, pa bi i sam pokušaj sabotaže doveo do ozbiljne eskalacije napetosti između Zapada i Rusije. Vjerojatno na sam rub otvorenog sukoba.

Putin je u očajnom položaju

Prijetnje satelitima, obustava pomorskog izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i planiranje napada na norveške plinovode pokazuju u kakvom se očajnom položaju nalazi Putin. Navodno druga najjača vojna sila gubi bitku za bitkom u Ukrajini. Povrh toga, mobilizacija samo 300 tisuća pričuvnika pokazala je svu trulost ruske vojske. Da ne spomenemo da je tri puta više Rusa odlučilo pobjeći iz Rusije i od Putinovog rata.

Korupcijom i nepotizmom prožeta Rusija nije ni mogla nego imati istu takvu vojsku. Vojska je samo odraz stanja u državi. To je naposljetku priznao i sam Putin, koji je na sastanku s ministrom obrane Šojguom, na kojem su objavili kraj mobilizacije, priznao probleme i najavio "korekcije" u razvoju ruskih oružanih snaga, s naglaskom na kopnene snage.

Međutim, preustroj vojske je dug i složen posao, naročito ako se pokušava izvesti usred rata. A Putinu ponestaje vremena jer se nezadovoljstvo njegovom vladavinom sve brže i snažnije širi Rusijom. Za sada mu vlast nije neposredno ugrožena, no 300 tisuća mobiliziranih i više od milijun odbjeglih Rusa za sobom je ostavilo milijune zabrinutih i ogorčenih članova obitelji i prijatelja.

Što će Putin na proljeće?

Ako ukrajinske ofenzive počnu potiskivati ruske snage i nanositi im velike gubitke, natjerat će Putina da na proljeće nanovo pokrene mobilizaciju. U kombinaciji s mrtvima i ranjenima koji će se vraćati s ukrajinskog bojišta, nove stotine tisuća mobiliziranih dodatno bi oslabile Putinovu vlast. To bi ga natjeralo da ukine i one zadnje ostatke ostataka demokracije te Rusiju pretvori u otvorenu diktaturu uvođenjem ratnog stanja u cijeloj Rusiji.

Razlog za to već se zna – otvorena agresija NATO-a.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala