OD IDUĆE školske godine uvodi se probir među školskom djecom na porodičnu hiperkolesterolemiju, a Hrvatska će biti među prvim zemljama s takvim probirom, koji razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike.

"Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole dodat će se još jedan nalaz, a to je ukupna vrijednost kolesterola u krvi", objasnio je Hini akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva.

Nasljedna, tzv. porodična hiperkolesterolemija, podrazumijeva izloženost patološko visokim koncentracijama aterogenoga kolesterola od najranijega djetinjstva, pa stoga oboljeli od te metaboličke bolesti imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata.

Boluje 20.000 ljudi

Procjenjuje se da od takvoga poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko dvadeset tisuća ljudi, a prepoznato ih je svega jedan posto. Probir djece trebao je zaživjeti već ove školske godine, ali je zbog tehničkih razloga odgođen za iduću školsku godinu.

U slučaju nalaza povišenoga kolesterola, dijete će biti upućeno pedijatru te će se početi s terapijom ako se potvrdi dijagnoza. Liječenje je najučinkovitije ako započne što ranije, kako bi se oboljelima omogućili podjednak broj zdravih godina i podjednak očekivani životni vijek kao i onima bez te bolesti.

Naime, osobe koje boluju od neliječene nasljedne hiperkolesterolemije, obolijevaju od srčanog ili moždanog udara već u dobi između 35 i 45 godina, pa stoga i žive bitno kraće od prosjeka populacije.

Riječ je o oboljelima od tzv. heterozigotnog oblika bolesti, koja se javlja u oko 1:300 osoba. Mnogostruko je rjeđa znatno malignija, tzv. homozigotna hiperkolesterolemija, u kojoj se, bez liječenja, obolijeva i umire od posljedica ateroskleroze već u adolescentnoj dobi.

Kad se na sistematskom pregledu predškolskog djeteta postavi dijagnoza, liječnik školske medicine o tome će obavijestiti obiteljskoga liječnika. On tada obavlja tzv. reverzni kaskadni probir, tj. istražuje postojanje porodične hiperkolesterolemije u roditelja, braće, sestara, odnosno najbližih srodnika oboljeloga djeteta.

Roditelj je prenositelj

Takav probir može doslovce spasiti i roditelje djeteta, od kojih je jedan roditelj zasigurno prenositelj ove bolesti i ujedno boluje od, najčešće neprepoznate, porodične hiperkolesterolemije. Otkrivanjem i liječenjem oboljelih roditelja i drugih najbližih srodnika, započet će se s liječenjem i time spriječiti ili odgoditi najopasnije komplikacije uznapredovale ateroskleroze.

Miličić ističe da je riječ o vrlo važnome nacionalnom projektu koji će unaprijediti kardiovaskularno zdravlje mnogih obitelji i spasiti brojne živote u doglednoj budućnosti. S obzirom na to da se prosječno upisuje oko 30.000 djece u prvi razred osnovne škole, očekuje se da bi stotinjak djece u jednoj generaciji moglo imati dijagnozu ovoga poremećaja.

Akademik Miličić uvođenje novoga probira najavio je na prošlotjednom zagrebačkom simpoziju, u organizaciji Svjetske kardiološke federacije i Hrvatskoga kardiološkoga društva. Simpozij je okupio vodeće domaće kardiologe koji su se, netom nakon svjetske premijere, upoznali s novim postupnikom za kontrolu povišenoga kolesterola.

Dotaknute su i druge važne teme, poput smanjenja unosa kuhinjske soli, pandemije debljine i šećerne bolesti. Istaknuto je da su Hrvati trenutno najdeblja europska nacija, a debljina predstavlja znatan nezavisni rizik za kardiovaskularne bolesti, ali i mnoge druge.

Miličić je ustvrdio kako Hrvatska s udjelom kardiovaskularne smrtnosti od 37 posto u ukupnom mortalitetu, odnosno s više od 22.000 preminulih od tih bolesti godišnje, pripada i dalje zemljama visokoga kardiovaskularnog rizika u Europi.