ZAPADNE zemlje zapale su u energetsku krizu i rješenje traže u afričkom plinu, na račun zelene tranzicije, upozoravaju aktivisti i istraživači. Europske zemlje žele naći zamjenu za ruski plin i okrenule su se Norveškoj i SAD-u, ali veliki potencijal vide i u afričkim rezervama.

Otkrile su tako obećavajuća nalazišta nafte i plina u Senegalu i u Demokratskoj Republici Kongo. Europa želi pretvoriti Afriku u svoju benzinsku stanicu, izjavio je na prošlotjednom klimatskom summitu UN-a u Egiptu Mohamed Adow iz think tanka Power Shift Africa. 

"Ne moramo slijediti primjer bogatog svijeta koji je izazvao klimatsku krizu", dodao je. Izvoz prirodnog plina možda bi kratkoročno donio zaradu, ali dugoročno bi samo pogoršao klimatsku krizu i doveo afričke zemlje u još goru situaciju, tvrde aktivisti i istraživači.

Globalna utrka za plinom ozbiljna je prijetnja Pariškom sporazumu koji bi rast temperature ograničio na manje od dva stupnja Celzija, po mogućnosti na 1.5 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama, upozoravaju u Climate Action Trackeru.  

Milijuni bez struje

Neki afrički čelnici smatraju da je potencijalna korist za stanovnike najsiromašnijeg kontinenta veća od štete koju donose proizvodnja i izvoz fosilnih goriva. "Zalažemo se za pravednu i poštenu zelenu tranziciju, a ne za odluke koje štete našem razvoju", rekao je sudionicama COP27 predsjednik Senegala Macky Sall.

Za senegalski plin posebno je zainteresirana Njemačka, koja je do ruske invazije na Ukrajinu više od svih ostalih europskih zemalja ovisila o ruskom plinu. Glavni tajnik Organizacije afričkih proizvođača nafte Omar Farouk Ibrahim tvrdi da blago povećanje skromnih emisija stakleničkih plinova u Africi "može značiti razliku između života i smrti".

"Šesto milijuna ljudi u Africi nema pristup struji, 900 milijuna nema pristup modernom obliku energije za kuhanje ili grijanje", navodi Ibrahim. "Nijedno društvo ne može napredovati bez energije", poručuje.

Kratkoročna potražnja

Aktivisti baš i nisu uvjereni da bi siromašni u Africi imali puno koristi od crpljenja nafte i plina. "Povijest nam pokazuje da... afričkim zemljama nije donijelo razvoj", kaže Thuli Makama, direktor afričkog programa u Oil Change Internationalu.

Makama, odvjetnik iz Eswatinija, kaže da će rat u Ukrajini u zapadnim zemljama proizvesti tek "kratkoročnu" potražnju. Afričkim zemljama ostat će zastarjela infrastruktura, budući da se svijet okreće obnovljivim izvorima, kaže.

Vlade i kompanije uložit će u infrastrukturu, a poslije neće znati što će s njome, a preuzet će i troškove čišćenja i plaćat će cijenu devastacije koju industrija donosi Afrikancima, upozorio je Makama.

Potencijal

Zapadna ulaganja u fosilna goriva na koncu će okopnjeti, zaključuje Carbon Tracker Initiative u izvješću objavljenom u ponedjeljak, sugerirajući afričkim zemljama da se umjesto toga okrenu potencijalu koji nudi energija Sunca. "Rješenje za izazov našeg energetskog siromaštva bila bi realizacija ogromnog potencijala obnovljivih izvora energije na afričkom kontinentu", ističe Adow.

Afričke zemlje mogle bi zaustaviti eksploataciju fosilnih goriva i pretvoriti kontinent u 'zelenog lidera', dodao je. No, ulaganja u obnovljive izvore u Africi pala su u 2021. na najnižu razinu u 11 godina, upozorili su u srijedu istraživači u BloombergNEF-u.

Od 434 milijarde dolara uložene širom svijeta u projekte u Africi otišlo je tek mršavih 0.6 posto, ističu. 

Izvješće Carbon Tracker Initiative pokazalo je da su fotonaponski sustavi u Africi prošle godine proizveli 14 gigavata struje. No, troškovi proizvodnje padaju i Afrika ima potencijala do 2050. proizvesti više od 400 gigavata, što bi podmirilo pola njezinih potreba, ističu u inicijativi.