GEOPOLITIČKE napetosti ne odrješuju članice skupine G20 odgovornosti za rješavanje najveće krize u opskrbi hranom unazad 40 godina, upozorile su međunarodne humanitarne organizacije uoči summita G20 na Baliju.

"G20 mora poduzeti konkretne mjere kako bi se uhvatio u koštac sa šokantnom društvenom nejednakošću i rekordnom zaradom (kompanija) na račun ljudi s niskim primanjima", izjavio je uoči summita savjetnik za politiku u njemačkom ogranku Oxfama Tobias Hauschild.

Nejednakost dodatno produbljuju višestruke globalne krize, naglasio je Hauschild, upozorivši na "skandaloznu kontradikciju" između sve većeg broja gladnih i iznosa koje neke kompanije zarađuju na krizama. Oko 828 milijuna ljudi gladuje, a kompanije iz članica skupine G20 ostvaruju rekordnu dobit, ponovio je istaknuvši da će neke njemačke kompanije dioničarima u ovoj godini isplatiti rekordne dividende.

"Situacija je više nego kritična"

Siromašne su pak zemlje prošle godine morale izdvojiti 27.5 posto proračuna za vraćanje dugova, četiri puta više no što su potrošile na zdravstvenu skrb i dvanaest puta više no što su izdvojile za socijalnu skrb. "Svijet proizvodi više nego dovoljno hrane za sve", a upravo svjedoči najtežoj krizi u opskrbi hranom u 40 godina, naglasio je direktor nevladine organizacije ONE Stephan Exo-Kreischer.

Situacija je više nego kritična, i to ne samo od početka ruske invazije na Ukrajinu koja je potaknula rast cijena energije i hrane, naglasio je Exo-Kreischer. G20 trpi zbog geopolitičke situacije, "ali to ne umanjuje odgovornost članica da nešto poduzmu, zapravo je dramatično povećava", smatra Friederike Roeder iz Global Citizena. 

Format G20 trebao bi biti doveden pod znak pitanja ako najbogatije i najmoćnije zemlje svijeta ne postignu napredak u borbi protiv klimatskih promjena, gladi i siromaštva, smatra Roeder.