VOJNI uspjesi ukrajinskih snaga na bojištu su zadali neočekivane probleme Ukrajincima. Dijelovi oslobođenog ukrajinskog teritorija su postali groblja ruskih tenkova i druge vojne opreme, što sada počinje predstavljati ozbiljan ekološki problem Ukrajincima, piše DW.

Zapovjedništvo ukrajinskih snaga svakodnevno izvještava o uništenoj ruskoj vojnoj opremi. Prema njihovoj statistici do sada su uništili preko 2750 tenkova, 5580 oklopnih vozila, 4170 vozila druge vrste i 1770 topničkih sustava. Neovisni stručnjaci nizozemskog projekta Oryx su analizirajući snimke s bojišnice utvrdili da je gotovo 7600 vojnih objekata ostavljeno na tlu Ukrajine. 

Trećina osvojenih vozila nema gotovo nikakvih oštećenja, ali stručnjaci tvrde kako je većina vojne opreme potpuno uništena i kao takva nije od pretjerane koristi Ukrajincima. Vojna uprava pojedinih područja vodi popise vojne opreme koju su ostavili Rusi i to onda javlja ukrajinskoj vojsci, objašnjavaju iz ukrajinskog ministarstva obrane novinarima DW-a.

Olupine mogu biti korištene u vježbama gađanja

"Posebne postrojbe, nazivaju ih i 'kanibalima', odlaze na teren i provjeravaju ostatke. One i dovoze ono što može poslužiti za održavanje ukrajinske vojne opreme", govori predstavnik ministarstva obrane.

Međutim, već mjesecima na poljima i cestama Ukrajine leži mnoštvo olupina ruskih tenkova, samohodnog topništva i oklopnih vozila. Olupine bi se mogle iskoristiti za vježbe gađanja, ali bi ih prvo trebalo dopremiti na vojna vježbališta.

Ovo nije prvi put da uništena vojna oprema postaje značajan i opasan problem, slična situacija se dogodila i nakon rata u Iraku. Tada je najveći problem predstavljalo streljivo kojim su uništavani irački tenkovi. Streljivo protutenkovskih topova u napadima iz zraka je sadržavalo teške, nerijetko i radioaktivne metale, što je bio rizik za osobe koje su trebale zbrinuti olupine. 

Ne postoji interes za preradu starog metala

Ukrajinske tvrtke za preradu starog metala nisu pretjerano zainteresirane za ruske olupine jer ne vjeruju da one imaju pretjeranu vrijednost. Iz najvećeg metaloprerađivačkog koncerna Ukrajine, pogona ArcelorMittala u Krivij Rihu, objašnjavaju kako imaju i više nego dovoljnu zalihu starog metala, preko 80 tisuća tona.

"Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koji su u njemu taj se čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u predmet za svakodnevnu uporabu", tvrdi Valentin Makarenko, direktor tvrtke Interpipe Vtormet. 

Iz ukrajinske udruge prerađivača starog metala UAVtormet navode da je tržište takvih sirovina u toj zemlji zasićeno te da mu vrijednost pada zbog toga što je od početka rata više metalurških kombinata moralo prekinuti s radom.

Proizvodnja čelika u Ukrajini je tijekom prvih devet mjeseci ove godine smanjena za čak 66 posto, a prerada metalnog otpada je pala 73.5 posto. Zbog visokih carina, rješenje ne može biti ni izvoz tog metalnog otpada.

Izložbe i umjetničke instalacije

Ukrajinci su u središtu Krivijeg Riha odlučili izložiti primjerke uništene vojne opreme ruskog agresora. Sergej Miljutin, zamjenik gradonačelnika, tvrdi kako im od najnovije ofenzive ukrajinskih snaga prema Hersonu stalno pristižu i novi izlošci. "Mislim da će to postati trajna izložba, kako do naše pobjede tako i nakon nje", govori Sergej.

Takve izložbe se pripremaju u čitavoj Ukrajini, ali i izvan nje, kako bi se uvjerilo građane da ruski napadač nije neuništiv. Jedna od prvih izložbi je organizirana na trgu Sv. Mihaila u Kijevu, te predstavlja atrakciju za stanovnike Kijeva i druge posjetitelje. 

Umjetnici iz Odese su iskoristili olupine kako bi pripremili izložbu. Jedan od umjetnika je Igor Matroskin koji vjeruje da bi izložbe mogle podsjetiti ljude u čitavoj Ukrajini koliko im je blizu bojišnica. Isto tako, cilj je pokazati kako se oružje u nevještim rukama u konačnici pretvara tek u komad željeza. Umjetnik je siguran da će takve izložbe biti popularne i nakon završetka rata.

Traži se međunarodna pomoć

Ipak, višak olupina je jednostavno toliki da se problem ne može riješiti izložbama i umjetničkim zahvatima. Makarenko iz Interpipe Vtormet upozorava kako Ukrajinci nemaju iskustva da pravilno i na ekološki prihvatljiv način recikliraju olupine.

U ukrajinskom ministarstvu obrane tvrde kako vlada radi na pripremi plana zbrinjavanja, ali kako Ukrajina sigurno nikada neće naći novac da plati provedbu tog plana. Iz udruge UAVtormet smatraju da bi vlada trebala požuriti s uklanjanjem svih carinskih prepreka za izvoz takvog metalnog otpada.