JEDNOG snježnog poslijepodneva u Moskvi ovog tjedna gomila ljudi ušla je u ogromnu dvoranu ispod zidina Kremlja, pored naoružane interventne policije, kako bi vidjela izložbu o onome što Rusija još uvijek opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini nakon devet mjeseci rata.

Između slika bombardiranih ukrajinskih gradova i okrvavljenih leševa civila predstavljenih kao "herojske žrtve sukoba", posjetiteljima se prikazao pobjednički video o nedavnoj ruskoj aneksiji četiri ukrajinske regije.

Osim što se, otkako je izložba otvorena ranije ovog mjeseca, Rusija povukla iz glavnog grada jedne od njih, Hersona, ostavljajući iza sebe jumbo plakate s natpisima "Rusija je ovdje zauvijek". Grad je pao pod rusku okupaciju u ožujku, u ranim danima sveobuhvatne invazije Vladimira Putina.

Propagandni prikaz ostavio je Katju, sredovječnu učiteljicu iz Moskve, koja je sa sobom dovela skupinu 11-godišnjih učenika, s više pitanja nego odgovora. Rekla je da se pita čemu sve te žrtve, piše Financial Times.

"Nitko ništa ne razumije", rekla je napuštajući izložbenu dvoranu. "Prvo smo došli do Kijeva, a onda otišli - i koliko je ljudi ubijeno? Zatim smo zauzeli Herson, pa smo ga opet napustili. I koliko je ljudi ubijeno?" pita se. "Čak i vojnici", rekla je, misleći na veterane ranijih ruskih ratova u svojoj obitelji, "oni znaju kako rat funkcionira. Ali čak ni oni ne razumiju ovu strategiju."

Zbunjenost u Moskvi nakon povlačenja iz Hersona

Kod mnogih u Moskvi povlačenje iz Hersona potaknulo je zbunjenost i pokrenulo pitanja o tome koliku će cijenu Rusija platiti za ovaj rat. Najviše od svega, ova je vijest pridonijela općoj tjeskobi koju ljudi osjećaju od kraja rujna, kada je Putin najavio vojnu mobilizaciju i prvi put donio rat izravno u ruske domove, piše Financial Times.

"Svi su nervozni, tjeskobni", rekla je Katja o svojim prijateljima, kolegama i obitelji. "Svi su depresivni."

Iako se život u Moskvi nastavlja kao da se ništa ne događa, s kafićima i restoranima punim ljudima, najnovija anketa neovisnog centra Levada, objavljena prošlog mjeseca, pokazala je da je 88 posto ljudi "zabrinuto" ili "jako zabrinuto" zbog razvoja događaja u Ukrajini. Samo 36 posto Rusa reklo je da vjeruje da bi zemlja trebala nastaviti borbu, dok je većina smatrala da je vrijeme za mirovne pregovore.

Čini se da Rusi ne osjećaju ni privrženost novookupiranim teritorijima koje je Moskva anektirala uz veliku pompu, nakon što je tamo održala lažne referendume. Kao rezultat toga mnogi su ravnodušno reagirali na gubitak područja kao što je Herson.

"Naravno, prilično je nevjerojatno kako su se ruske vlasti lako oprostile od Hersona", napisala je Tatjana Stanovaja, osnivačica neovisnog projekta R. Politik, na društvenim mrežama. "Čini se da se ni ljudi ne drže čvrsto novih 'teritorija'."

Istaknula je nedavnu anketu Levade koja je od Rusa tražila da navedu glavne događaje kojih se sjećaju iz vijesti. Samo 9 posto prisjetilo se referenduma i aneksije - iako se to dogodilo baš u vrijeme kada je anketa provedena.

Što će povlačenje iz Hersona značiti za Putina?

Povlačenje Hersona neće utjecati na Putinov rejting, rekao je Lev Gudkov iz Levade za RTVi na ruskom jeziku. S vremenom bi to moglo narušiti vjeru u predsjednika kao vođu, rekao je, ali za sada će "cenzura i propaganda raditi na ublažavanju značenja ovog događaja i ozbiljnosti ovog poraza".

Državni mediji objasnili su povlačenje kao tešku, ali nužnu odluku, donesenu kako bi se spasili životi tisuća ruskih vojnika. Komentatori u ultranacionalističkom, proratnom taboru negodovali su zbog odluke i ovog objašnjenja, ali kritike su u posljednje vrijeme tiše nakon oštrih upozorenja iz Kremlja.

Ipak, privatno tinja nezadovoljstvo. Bivši visoki dužnosnik rekao je da gubitak Hersona samo šest tjedana nakon što ga je Putin proglasio dijelom Rusije ukazuje na nedostatak strateškog planiranja Kremlja. "To je potpuno pogrešno rukovođenje. Ne mogu razmišljati dva koraka unaprijed. Ovo je potpuno ponižavajuće", rekao je bivši dužnosnik, govoreći anonimno.

Krim je za Ruse svetinja

Veliku većinu Rusa jedino bi bilo briga ako Ukrajina pokuša vratiti kontrolu nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014., rekao je Aleksej Venediktov, dugogodišnji urednik radiopostaje Eho Moskva. Poluotok je stekao gotovo mitski status među Rusima, osobito kao omiljeno mjesto za odmor. Za većinu je "Krim svetinja", rekao je Venediktov.

"Postoji osjećaj uzrujanosti među moskovskim elitama. Politički i poslovni krugovi ne vole turbulencije i uznemireni su načinom na koji vojni neuspjesi dovode marginalne likove, poput čečenskog ratnog zapovjednika Ramzana Kadirova i paravojnog vođe Evgenija Prigožina, u politički prvi plan. Da se sada sve zamrzne ovako kako je, oni bi bili zadovoljni", kaže novinar.

Ali malo tko oko Putina usuđuje se govoriti protiv invazije, rekao je za Financial Times ruski oligarh pod sankcijama Zapada. "Sigurnost je pod Putinovom kontrolom. Svoje tjelohranitelje postavlja za ministre i guvernere. A pomak u javnom mnijenju se ne događa. Milijuni ljudi koji su protiv rata su otišli", kaže.

Slika rata koju Rusija želi prikazati

Ulaskom u izložbenu dvoranu pokraj Crvenog trga posjetitelje dočekuje impresivna videoprojekcija ukrajinskog grada Mariupolja. Dim se diže iz uništenih stambenih blokova u gradu, koji je doživio najteže rusko granatiranje u ratu, ubivši tisuće ljudi.

Sljedeće sobe ponovno ispisuju povijest Ukrajine i njezinih odnosa s Rusijom, kao i priču o samom ratu, pokušavajući dovesti Moskovljane u alternativnu stvarnost koja prožima državne vijesti. Brutalno bombardiranje Mariupolja ovog proljeća, primjerice, objašnjeno je na ploči na zidu: "600.000 stanovnika grada uzeto je za taoce ukrajinske vojske koja je uništavala vlastite građane, dok su snajperisti pucali čak i na djecu."

U posljednjoj, potpuno bijeloj sobi, ispunjenoj portretima ruskih vojnika poginulih u ratu, posjetitelji su pozvani ostaviti poruke u knjizi gostiju. Tu se može naći svega: škrabotine djece, izrazi zahvalnosti Putinu, pozivi na mnogo veći, sveobuhvatni sukob. I samo jednom: "NE RATU!" zaključuje Financial Times.