EUROPSKI parlament danas je donio novu direktivu za učinkovitiju zaštitu ključne infrastrukture EU koja sada uz promet i energetiku uključuje dodatne sektore, poput financijskog, zdravstvenog i prehrambenog.

Zastupnici su s 595 glasova za, 17 protiv i 24 suzdržana potvrdili dogovor s Vijećem kojim se uvode minimalna pravila za procjene rizika i nacionalne strategije otpornosti te usklađuje definicija ključne infrastrukture u državama članicama, priopćio je Europski parlament.

Nova direktiva, koja obuhvaća energetiku, promet, bankarstvo, infrastrukturu financijskog tržišta, digitalnu infrastrukturu, vodoopskrbu i odvodnju, hranu (uključujući proizvodnju, preradu i isporuku), zdravstvo, javnu upravu i svemir, sadržava strože zahtjeve za procjene rizika i izvješćivanje subjekata koji se smatraju ključnima.

Prema novim pravilima, države članice trebale bi donijeti nacionalne strategije otpornosti te odrediti jedinstvene kontaktne točke za prekograničnu komunikaciju. Istodobno se sprječava dvostruko izvješćivanje na temelju drugih inicijativa za jačanje otpornosti kako ključni subjekti ne bi bili izloženi nepotrebnom administrativnom opterećenju. Ključni subjekti trebaju izvješćivati nacionalna tijela o svim incidentima i poremećajima, a nacionalna tijela obavijestit će javnost ako je to u javnom interesu.

Prethodna direktiva o kritičnoj infrastrukturi obuhvaćala je samo energetsku i prometnu infrastrukturu.

Europski parlament zatražio je njezinu reviziju još 2018. u rezoluciji o zaključcima Posebnog odbora za terorizam. Suzakonodavci su osigurali i da nova direktiva bude usklađena s nedavno donesenom Direktivom NIS2 o kibersigurnosti.

"U Moskvi postoji karta na kojoj su bolnice, elektrane i vodovod označeni kao mete"

Izvjestitelj Michal Šimečka iz kluba liberala (Renew, Slovačka) je nakon glasanja izjavio da, "s obzirom na to da je obuhvaćeno 11 ključnih sektora, tim će se zakonodavstvom odgovoriti i na izazove klimatskih kriza i na sve veću pojavu sabotaže u Europskoj uniji zbog ruske agresije na Ukrajinu", navodi se u priopćenju.

Povjerenica Komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson je otvarajući raspravu podsjetila da upravo u ovom razdoblju Rusija uništava ukrajinsku infrastrukturu. Ruski "režim koji je neprijateljski raspoložen prema Europskoj uniji" time nam "pokazuje volju da uništava kritičnu infrastrukturu". "Zamislite samo: negdje u Moskvi postoji karta na kojoj su bolnice, elektrane i vodovod označeni kao mete", rekla je povjerenica.

"Očekujem brzo stupanje na snagu početkom sljedeće godine, ali trebat će gotovo dvije godine da se ova direktiva unese u nacionalne zakone i ne možemo si dopustiti da izgubimo niti jedan trenutak kada su rakete već pale na europsko tlo. Izgradimo svoju spremnost već sada. Već sada pojačajte naš odgovor kroz Mehanizam civilne zaštite Unije. I već sada povećajte našu suradnju s NATO-om i drugim međunarodnim partnerima", poručila je Johansson zastupnicima.

Kolakušić: Morate biti svjesni da su ratovi u ljudskoj prirodi

Neovisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić je u raspravi rekao da građani Europske unije danas žive neusporedivo lošije i nesigurnije nego prije par godina. "Vodstvo Europske unije nas želi uvjeriti da su uzrok tome isključivo pandemija covida-19 i rat Rusije i Ukrajine", no "činjenice govore da su koronavirusi oduvijek s nama i bit će zauvijek s nama".

"Problem je u našoj reakciji na pandemiju covida-19, koja je odnijela mnogobrojne živote. Poglavito pogrešna i katastrofalna upotreba respiratora koja je kriva za smrt milijuna ljudi od koje se nije htjelo odustati", ustvrdio je.

"Rat u Ukrajini, tko je odrezao dotoke jeftine energije europskim građanima nego vodstvo Europske unije. Mi sami. Morate biti svjesni da su ratovi u ljudskoj prirodi i da će ratova biti dok budu dva čovjeka na planetu. Zanošenja da će ratovi nestati jer smo se mi skupili u Europsku uniju su vrlo naivna i trebamo ih napustiti", rekao je Kolakušić.