EUROPSKA unija mora prevladati "zamor" u politici proširenja i dati joj novi zamah, poručio je danas hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za novu politiku proširenja.

Otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, Picula je apostrofirao da već 10 godina postoji "zamor" spram proširenja Europske unije iako je politika proširenja važno geopolitičko oruđe EU.

"Potreban je novi zamah procesu proširenja", zaključio je Picula, dodavši da je ruska agresija na Ukrajinu imala "tektonski učinak" na mnoge od politika EU. "Trebamo prevladati zastoj u proširenju", dodao je zastupnik SDP-a (Klub socijalista i demokrata S&D).

Picula je naglasio kako je potrebno napredak svake zemlje prema EU ocjenjivati pojedinačno.

Ilčić: Na taj bi način Srbija mogli ući u EU a da se Hrvatska ne složi

Zastupnik Hrvatskih suverenista (Europski konzervativci i reformisti) Ladislav Ilčić kazao je kako "izrazito cijeni napore kolege Picule u ovom važnom pitanju" te da podržava proširenje, ali se ne slaže s prijedlogom o odlučivanju kvalificiranom većinom.

"Na taj bi način neki od hrvatskih susjeda, poput Srbije, mogli ući u Europsku uniju a da se Hrvatska ne složi s time. Na taj bi način ostala otvorena brojna pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima i koja bi dugoročno opterećivala Hrvatsku, a time i Europsku uniju", kazao je.

Izvješće, o kojemu će se glasati u srijedu, predlaže uvođenje roka za završetak pregovora sa zemljama koje žele pristupiti EU, odlučivanje kvalificiranom većinom o početku pregovora te o otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja, dok bi se konačna odluka o proširenju i dalje donosila jednoglasnim odlučivanjem, pojasnio je Picula.

Picula: Srbija mora uskladiti vanjsku politiku s EU

Picula je poručio i kako je nužno da zemlje kandidatkinje usklade svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU.

Tog su se aspekta dotakli govornici iz ideološki raznolikih klubova zastupnika. Nizozemka Tineke Strik iz Zelenih je istaknula kako je potrebno zauzeti "kritički stav" prema Srbiji dok ne osudi Rusiju, dok je bugarski pučanin Andrej Kovačev poručio da Srbija, koja trenutno "ima negativan učinak na susjedne zemlje", mora prihvatiti "sve elemente naše politike, pa tako i politiku prema Rusiji".

Zastupnica HDZ-a (Europska pučka stranka) Sunčana Glavak također je poručila da se vlada Srbije "mora prije svega uskladiti s vanjskopolitičkim stajalištima Europske unije".

Poručila je i da, usprkos tome što je politika proširenja "najvažniji test vjerodostojnosti EU", neke države članice EU "nažalost se ponašaju kao da je to nekakav za europske interese nebitan i sporedan proces koji bi bilo najbolje zaboraviti", čime je omogućeno snaženje drugih "globalnih i regionalnih aktera, od kojih neki imaju otvorena protueuropska stajališta".

Njen stranački kolega Tomislav Sokol poručio je kako neusklađivanje sa sankcijama Rusiji, propuštanje ilegalnih migranata, destabilizacija Crne Gore i napetosti s Kosovom ukazuju na to da je "Srbija glavni faktor nestabilnosti" u jugoistočnoj Europi.

"Zbog toga Unija mora jače iskoristiti vlastite političke i gospodarske instrumente kako bi sankcionirala Srbiju ako se ona nastavi ponašati suprotno europskim vrijednostima", poručio je Sokol.

Zovko i Sokol: BiH treba mijenjati izborni zakon

Zastupnica HDZ-a Željana Zovko usredotočila se u raspravi na europski put Bosne i Hercegovine, izrazivši pritom želju da buduća vladajuća koalicija u BiH "konačno izmijeni izborni zakon i napravi ustavne promjene kojima će Bosna i Hercegovina postati predvodnica zapadnog Balkana u Europskoj uniji".

Sokol je izrazio nadu da će nove vlasti promijeniti izborni zakon na način da se onemogući "uzurpacija hrvatskog mjesta u predsjedništvu ekstremističkih bošnjačkih političara".