ARMENSKI premijer Nikol Pašinjan je kritizirao Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) zbog toga što nije pomogla njegovoj zemlji nakon što je Azerbajdžan pokrenuo agresiju. Svoju kritiku je izrekao na početku summita CSTO-a koji se održava u glavnom gradu Armenije Erevanu, prenosi Reuters.

Govor armenskog premijera koji je doveo u pitanje učinkovitost CSTO-a je slušao i ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija kao dominantna sila u CSTO-u već dugo ima najveći utjecaj na događaje u južnokavkaskoj regiji, u kojoj su Armenija i Azerbajdžan vodili dva velika rata od raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Međutim, dok ratuju s Ukrajincima, Rusi riskiraju gubitak utjecaja u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza koji su tradicionalno percipirani kao njihova sfera utjecaja. Sukob između Armenije i Azerbajdžana se rasplamsao u rujnu, a u borbama je ubijeno više od 200 vojnika. 

"Deprimirajuće je što članstvo Armenije u CSTO-u nije odvratilo Azerbajdžan od agresivnih akcija. Do danas nismo uspjeli donijeti odluku o odgovoru CSTO-a na agresiju Azerbajdžana protiv Armenije. Ove činjenice ozbiljno štete imidžu CSTO-a, kako unutar naše zemlje tako i izvan njenih granica, i to smatram glavnim neuspjehom armenskog predsjedanja CSTO-om", rekao je Pašinjan.

Prije 2 godine vođen 44-dnevni rat

Armenija je u rujnu zahtijevala izravnu pomoć organizacije, ali naišla je samo na obećanje slanja promatrača. Pašinjan je podsjetio da je CSTO puno brže reagirao u siječnju, kada su poslali trupe u Kazahstan da pomognu predsjedniku Tokajevu koji se suočavao valom nemira. 

Armenija i Azerbajdžan se međusobno optužuju za eskalaciju neprijateljstva. Podsjetimo, 2020. su sukobljene strane vodile 44-dnevni rat u kojem je poginulo više od 6 tisuća ljudi i koji je završio velikim teritorijalnim napredovanjem Azerbajdžana.

Dvije zemlje se već desetljećima spore oko Nagorno-Karabaha, enklave koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali koju uglavnom kontrolira većinsko etničko armensko stanovništvo, uz potporu Erevana.

Rusija je poslala mirovne snage u to područje prema sporazumu o prekidu vatre iz 2020., ali nije postignut napredak u rješavanju pitanja demarkacije granice i pravnog status Nagorno-Karabaha te etničkih Armenaca koji tamo žive. Azerbajdžan uživa potporu Turske i nije član CSTO-a, koji čine Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, kao i Rusija i Armenija.