JUČERAŠNJE podizanje razine Jadranskog mora, negdje i rekordno, prouzročili su intenzivna ciklona te gravitacijski utjecaj Sunca i Mjeseca, doznaje se od Natalije Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

"Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a jučerašnji su bili su pojačani i astronomskom plimom - podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca", rekla je Dunić za Hinu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili jučer dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Sustavi upozorenja po uzoru na Veneciju

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

"Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave", rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

"Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora", istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40-ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti 'povlačenje' gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Bakar - jedan od najvećih vodostaja od 1929.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7:18 izmjeren vodostaj koji za 103.4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koja već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.