NATO je obećao pomoći ruskim susjedima "da prežive kao neovisne nacije", objavivši da je ishod rata od "egzistencijalne važnosti" za zemlje poput Moldavije i Gruzije.

Nakon drugog dana razgovora između ministara vanjskih poslova NATO-a, estonski predstavnik Urmas Reinsalu rekao je: "Poruka je jasna: svi saveznici NATO-a svjesni su da zvijer također želi preuzeti kontrolu nad Zapadnim Balkanom, a mi trebamo pomoći ovim zemljama da prežive."

U fokusu današnjih razgovora bila je Bosna, kao i bivše sovjetske republike Moldavija i Gruzija - koje obje imaju odcijepljene regije koje su okupirale ruske trupe. "Ishod rata itekako će utjecati na Moldaviju i Gruziju. To je od egzistencijalne važnosti za njihov teritorijalni integritet, njihovo pravo da biraju svoj put u budućnosti", rekao je Reinsalu.

Upozorenje bosanskohercegovačke ministrice

Na to se nadovezao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, rekavši da je tim zemljama sada potrebna podrška. "Na različite su načine pogođene ruskim ratom u Ukrajini, ali bolje ih je sada podržati nego vidjeti razvoj događaja koji ide u potpuno pogrešnom smjeru, kao što smo vidjeli s invazijom na Ukrajinu ranije ove godine", rekao je.

Bosanskohercegovačka ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, koja je pozvana da se pridruži sastanku NATO-a, rekla je da je zabrinuta zbog namjera Rusije za svoju zemlju. "Imamo ruske zastupnike u vladi i podjela u našoj zemlji je duboka", upozorila je.

Što se tiče BiH, Stoltenberg je rekao: "Jedna od najvažnijih stvari kako se suprotstaviti ruskom upletanju i utjecaju jest ta da se nakon izbora dovrši formiranje vlade". BiH se suočava s jednom od najvećih kriza od rata 1990-tih, u kojoj bosanski Srbi dovode u pitanje državne institucije u sklopu dugogodišnjih napora da se odcijepe, ohrabreni potporom Rusije.