RAT U VLASTITOM dvorištu, galopirajuća ekonomska kriza i nezadovoljni partneri u zemlji i inozemstvu - njemački kancelar Olaf Scholz preživio je stresove bez presedana u svojoj prvoj godini, dok se borio da ostavi trag na globalnoj sceni. Bivši ministar financija preuzeo je dužnost 8. prosinca obećavajući kontinuitet s erom Angele Merkel, koja je završila svojih 16 godina kao kancelarka kao naširoko cijenjena osoba.

No, ruska invazija na Ukrajinu natjerala ga je da sruši njemačke poslijeratne aksiome i zacrta nove gospodarske, obrambene i geopolitičke smjerove za zemlju koja cijeni i koja je cijenjena zbog svoje stabilnosti i predvidljivosti. "Nikada prije nismo imali vladu suočenu s tako dramatično pogoršanom situacijom, kada je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici, ali naravno i energetskoj politici", rekla je politologinja Ursula Muench za AFP.

Morali odustati od planiranog odustajanja od nuklearne energije

Koalicija Scholzovih socijaldemokrata i partnera - Zelenih i liberala FDP preuzela je dužnost planirajući ambiciozne klimatske politike i proračunske rezove. No kako je Moskva smanjila isporuke energije u svjetlu rata, Njemačka je morala zaustaviti planirano odustajanje od nuklearne energije, ponovno pokrenuti zatvorene elektrane na ugljen, stvarajući proračunske rupe u nastojanju da se domogne nafte i plina kako bi nadomjestila ruske isporuke.

A u prekretnici za zemlju na čiju ulogu na svjetskoj pozornici još uvijek utječu sjećanja na Drugi svjetski rat, Scholz je najavio povijesni zaokret u obrani, obećavši ponovno naoružavanje Njemačke golemim povećanjem vojne potrošnje. "S obzirom na dramatične događaje ove godine, prošao je prilično dobro", rekao je Nils Diederich, politolog s berlinskog Slobodnog sveučilišta.

Njemačka pokušava obnoviti svoje vojne zalihe, a u isto vrijeme Ukrajina ju moli za pomoć

Rachel Rizzo, viša suradnica američkog think tanka Atlantic Council's Europe Center, upozorila je da je gubitak zamaha opasnost, čak i ako je početni odgovor bio "impresivan". "Mislim da je zabrinjavajuća nemogućnost ispunjavanja obrambenih i sigurnosnih obveza", rekla je za AFP.

Ne samo da Njemačka pokušava obnoviti vlastite vojne zalihe, već se suočava s intenzivnim pritiskom Ukrajine da isporuči ono što ima za pomoć u borbi protiv Rusije. Potrošnja za obranu visoka je u trenutku kada je državna riznica također pod pritiskom da pomogne u ublažavanju cjenovnog šoka potaknutog energetskom krizom.

Također su potrebna ogromna ulaganja kako bi izvozni div mogao upravljati gospodarskom transformacijom iz oslanjanja na jeftinu rusku energiju ili kineske komponente u oslanjanje na razne izvore. A vladanje u trostranoj koaliciji znači da rješavanje svakog izazova neizbježno uključuje svađe koje bi mogle poljuljati krhko partnerstvo.

Scholzova vlada uspjela je provesti dio svog programa, uključujući povećanje minimalne plaće i reformu naknada za nezaposlene. No s nebrojenim krizama koje ne prestaju, kancelarova je popularnost pala. Anketa objavljena u kolovozu pokazuje da 62 posto Nijemaca ima nepovoljno mišljenje o njemu, u usporedbi s oko 39 posto u ožujku.

"Još uvijek se pokušava snaći"

Osim nesuglasica kod kuće, bilo je i napetosti s partnerima u inozemstvu. Saveznici u Europskoj uniji bili su uzrujani što je Scholz najavio golemi energetski fond vrijedan 200 milijardi eura bez prethodnog savjetovanja s njima, prigovarajući da se trebao usredotočiti na donošenje mjera za cijelu EU.

Napetosti su se također pojavile u ključnim odnosima između Berlina i Pariza oko pitanja u rasponu od energetskog fonda do njemačkih planova za financiranje obrane. Za razliku od Merkel, koju se smatralo osobom koju se mora slušati u Europi, Scholz do sada nije uspio zakoračiti u tu ulogu na međunarodnoj sceni.

Odlazak Merkel "ostavio je prazninu", rekao je Eric Maurice iz briselskog ureda Zaklade Robert Schuman. Scholz se "bori da ostavi trag na europskoj razini... Još uvijek se pokušava snaći, nema iskustvo Angele Merkel".

Stav da Scholz želi "ići sam" pojačan je kada je, kao prvi čelnik G7 od početka pandemije, u studenom posjetio Kinu, u pratnji izaslanstva njemačkih poslovnih čelnika. Kancelar se suočio s optužbama da vodi istu merkantilističku vanjsku politiku usmjerenu na trgovinu kao prethodne njemačke vlade, što je dovelo do procvata gospodarskih veza s autoritarnom Rusijom, ali je na kraju ostavilo Berlin ranjivim.

Što ga čeka u drugoj godini mandata?

Dok Scholz ulazi u svoju drugu godinu na poslu, mnogi će mu otvoreni izazovi i dalje biti uteg. Visoke cijene energije ostat će veliki problem, posebice za njemačke proizvođače, velike potrošače struje, rekla je Sudha David-Wilp, direktorica berlinskog ureda američkog think tanka German Marshall Fund.

"Osigurati njemačku konkurentnost u svjetlu povećanja troškova energije, posebno industrije poput kemijske i proizvodnje čelika, veliki je izazov za Scholza", rekla je. Energetski fond "samo je kratkoročno rješenje. Nitko ne zna kada će cijene energije pasti na prijeratne razine".