Autor je neovisni vojni analitičar i autor nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme

EVO slušamo kako nas umirovljeni piloti HRZ-a uvjeravaju da nije važno koliko je avion star, već samo je li ispravan ili ne. Kao da nikad nisu čuli za resurs zrakoplova. U Pravilniku o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike definiran je ovako: "Resurs zrakoplova ili zrakoplovne komponente je određeno vrijeme, broj sati rada ili ciklusa (opaljenja, slijetanja) do remonta ili između dva remonta utvrđeno tehničkim uputama proizvođača." Proizvođač MiG-ova 21 već je odavno objavio da hrvatski MiG-ovi više ne bi smjeli letjeti.

Doduše, u istom se Pravilniku u Članku 12. kaže da se resurs zrakoplova i zrakoplovne tehnike može iznimno produljiti te se navode parametri za razne uređaje i avion u cjelini. A to vrh HRZ-a obilato zlorabi da bi administrativno produljivao resurse dotrajalim avionima.

Tako su avionu koji se 2014. godine srušio u Velikoj Gorici resursi tri puta administrativno produljeni kako bi mogao letjeti. HRZ je potpuno isti postupak nastavio i sa svim ostalim MiG-ovima pa bi se moglo konstatirati da naši MiG-ovi nisu ni ispravni ni neispravni, oni su jednostavno dotrajali.

Banožić treba odmah potpisati odluku o trajnom prizemljenju MiG-ova

Znam da nije lako raditi ionako složen posao ministra kad si pod neprestanom paljbom predsjednika države koji sve čini da bi te smijenio. Usprkos tome, ministar Banožić bi trebao smoći snage i hrabrosti te potpisati odluku o trajnom prizemljenju MiG-ova. Ne naredne godine, za kada je i planiran početak otpisa najstarijih (pa postupno do kraja 2024.), već sada. Ovakvi MiG-ovi nisu opasnost samo za pilote (oni jako dobro znaju u kakve avione sjedaju) već i sve nas nad čijim glavama lete.

U javnosti se postavlja pitanje tko će nadzirati i štititi hrvatski zračni prostor ako se MiG-ove otpiše? To pitanje riješeno je još 2019. godine kad su Hrvatska i Mađarska potpisale sporazum kojim se regulira da će mađarsko ratno zrakoplovstvo preuzeti nadzor i zaštitu hrvatskog zračnog prostora.

Već je tada bilo jasno da zamjena za MiG-ove neće doći na vrijeme, ali i da operativne sposobnosti prastarih aviona vrlo brzo opadaju te da će se zaštita morati prepustiti nekoj od susjednih država. Daleko od hrvatske javnosti saborski Odbor za zakonodavstvo je 17. rujna 2019., a Odbor za obranu 19. rujna, izglasao prijedlog da se prihvati "Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti".

O sporazumu se raspravljalo na plenarnoj sjednici sabora 20. rujna. Raspravu su obavili državni tajnik Tomislav Ivić i četiri zastupnika HDZ-a jer ostali zastupnici tog saziva nisu vidjeli potrebu da se očituju o toj temi. Sabor je sporazum potvrdio glasanjem 2. listopada 2019. sa 107 za i 3 suzdržana glasa. Cijeli sporazum možete pročitati ovdje.

Odluka o kupnji novih aviona zakasnila je najmanje jedno desetljeće

Na konferenciji za novinare MORH-a nakon pada MiG-a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, admiral Robert Hranj istaknuo je da ovaj incident pokazuje koliko je odluka o nabavi novih borbenih aviona bila opravdana i pravovremena. O opravdanosti nabave borbenih aviona četvrte generacije dalo bi se naveliko raspravljati.

Ono što je sigurno jest da odluka o kupnji nije bila pravovremena, već je zakasnila najmanje jedno desetljeće. A to uključuje i četiri godine vladanja današnjeg predsjednika, koji voli istaknuti da je i vrhovni zapovjednik. Da je Milanovićeva vlada donijela odluku o kupnji novih višenamjenskih borbenih aviona, MiG-ovi bi već odavno bili po muzejima i na otpadu.

Drastičan pad školovanih pilota

Vojni vrh voli naglašavati da je odlukom o kupnji Rafala osigurana budućnost HRZ-a. Jest kad bi Rafali bili bespilotni. A kako oni to nisu, veliko je pitanje tko će u njima letjeti. MORH i Glavni stožer ne vole javno spominjati da sa znatnim povećanjem broja vojnih zrakoplova drastično opada broj kadeta koji završavaju školovanje za pilota.

Tako je u 22. i 23. naraštaju Temeljne časničke izobrazbe HRZ-vojni pilot školovanje uspješno dovršilo po šest novih pilota. No u 24. naraštaju Temeljne časničke izobrazbe HRZ-vojni pilot školovanje je dovršio samo jedan (1) kadet. Isti je slučaj i s 25. naraštajem – samo jedan (1).

Šest je daleko premalo da bi se održao letački kadar, a sa samo jednim pilotom po godini HRZ zasigurno neće preživjeti. Zbog tako malog broja polaznika opravdano je postaviti pitanje isplativosti rada Pilotske škole Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva "Rudolf Perešin" jer bi bilo puno isplativije ovih nekoliko kadeta poslati na školovanje u strane škole.  

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala