POSLJEDNJIH nekoliko tjedana mnogi ljudi na društvenim mrežama u Hrvatskoj javljaju da su oboljeli od neke respiratorne bolesti, često s ozbiljnim simptomima poput visoke temperature i dugotrajnog kašlja.

Pritom većina ne zna točno što im je. Neki imaju danima temperaturu višu od 38°C, pritom nemaju bolove u mišićima, a negativni su na brzom antigenskom testu (BAT), i to više puta. Drugi javljaju da su dva puta u nekoliko tjedana imali uobičajene simptome gripe. Treći da im je BAT bio negativan čak četiri puta, da bi tek peti bio pozitivan. Neki su izgubili osjet mirisa, ali su bili negativni na BAT-u, drugi su pozitivni, a nisu izgubili osjet mirisa.

Mnogi su zbunjeni takvim simptomima i informacijama koje drugi dijele i ne znaju što bi poduzeli, osobito kada se zna da je covid-19 također u uzletu. Trebaju li se cijepiti protiv gripe ako su jednu već preboljeli? Trebaju li se cijepiti protiv korone ako su izgubili osjet mirisa, ali im je BAT bio negativan? Koje lijekove treba uzimati s kojim simptomima? Ima li još uvijek cjepiva, za što i za koga?

Simptomi se preklapaju; nije sve crno-bijelo

Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, za Index je rekao da situacija sa simptomima nije crno-bijela.

"Ne mora svatko imati bolove u zglobovima i mišićima ako je u pitanju gripa", kaže Puljiz.

"Sad je vrijeme akutnih respiratornih infekcija. Kliničke slike korone i gripe često se preklapaju tako da i simptomi mogu biti slični. Potrebni su pouzdani testovi na viruse kako bi se određena bolest potvrdila, a druga isključila. Običnu prehladu uglavnom ne prate simptomi karakteristični za koronu i gripu", tumači Puljiz.

Negativan brzi test ne isključuje covid-19

Upozorava da kućni, odnosno BAT testovi ne moraju uvijek biti pozitivni kada je u pitanju covid-19.

"BAT ima svoja ograničenja. Postoji mogućnost da bude lažno negativan, osobito ako se ne napravi dobro i u pravom trenutku. Kada je pozitivan, uglavnom je sigurno da je u pitanju korona", pojasnio je.

Ističe da trenutno dominiraju gripa i covid-19.

"Te dvije bolesti se po simptomima preklapaju. Bez podrobnog testiranja teško je reći što je. Čak se i laboratorijski nalazi ne moraju nužno značajno razlikovati. Kada su u pitanju teže oboljeli koje bi možda trebalo hospitalizirati, pouzdani testovi su važni jer je važno znati u koju sobu kojeg bolesnika smjestiti i kako ga liječiti", dodaje Puljiz.

Gubitak njuha nije pouzdan simptom

Kaže da čak ni gubitak njuha nije pouzdan simptom covida-19, osobito kada je u pitanju omikron.

U prilog tome govori studija objavljena u svibnju 2022. koja je otkrila da je alfa varijanta s upola manjom vjerojatnošću uzrokovala poremećaj mirisa nego izvorna verzija koronavirusa. Ta je vjerojatnost tijekom dominacije delte pala na 44%, a tijekom zimskog vala omikrona na 17%.

Puljiz je istaknuo nekoliko simptoma koji su najjasniji.

"U pravilu korona nije tako akutna kao gripa. Ona ne uzrokuje tako nagli skok temperature. Gripa je akutnija, već u prvim danima može uzrokovati visoku temperaturu. Često je praćena bolovima i potom dolazi kašalj. Od gripe se rijetko gubi osjećaj mirisa. On može eventualno oslabjeti zbog promjena u sluznici i zbog hunjavice", tumači Puljiz.

Poznata američka klinika Mayo ovako uspoređuje simptome covida-19, gripe i prehlade (dolje).

Fran Mihaljević: Ključne razlike između gripe, korone i prehlade

U odgovorima koje smo dobili iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ističe se da je glavna razlika između tri respiratorne bolesti koje trenutno haraju u Hrvatskoj to što gripu i covid-19 najčešće prate i vrućica i bolovi u mišićima, a prehladu ne.

"Kašalj i curenje nosa mogu se pojaviti u svim trima bolestima. Gubitak mirisa svojstven je samo covidu. Otežano disanje javlja se samo u najtežim slučajevima gripe i covida, najčešće kod pojave upale pluća", tumače stručnjaci iz Frana Mihaljevića.

HZJZ: Bilježe se brojne virusne i bakterijske infekcije

Epidemiolozi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježe brojne virusne i bakterijske infekcije.

"Cirkuliraju brojni respiratorni virusi - virusi parainfluenze, respiratorni sincicijski virus, adenovirusi, rinovirusi, koronavirusi koji izazivaju običnu prehladu, humani metapneumovirus, enterovirusi i dr. No zakonskoj obvezi praćenja podliježu samo neki od njih, kao što su virus gripe i SARS-CoV-2. Bilježi se i veliki broj prijava bakterijskih infekcija uzrokovanih piogenim streptokokom grupe A koje se najčešće manifestiraju kao gnojna angina i šarlah, a u zadnjih mjeseci bilježimo veći broj invazivnih oblika ove infekcije nego inače", tumače u HZJZ-u.

U Hrvatskoj su tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 8. siječnja 2023., zaprimljene 7322 prijave oboljelih od gripe. Najveća stopa na 100.000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Incidencija je najveća kod djece predškolske i školske dobi, a najniža kod starijih od 65. Prevladava virus gripe A/H1N1, dok se virus grupe B detektira u manjem broju uzoraka.

Od početka pandemije do danas zabilježeno je 1.266.619 zaraženih, od čega u zadnja 24 sata 116 PCR pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2. Ovaj podatak treba uzeti uz određeni oprez, s obzirom na to da se dio osoba sa simptomima uopće ne testira, a dio pozitivnih na kućnom testu ne potvrđuje svoju infekciju službenim PCR ili BAT testom, pa ne ulaze u službenu evidenciju novozaraženih.

Na pitanje trebaju li se ljudi cijepiti protiv gripe ako su uvjereni da su je upravo preboljeli, u HZJZ-u odgovaraju potvrdno ako je riječ o rizičnim skupinama.

"Osobama koje imaju povećani rizik za teški oblik gripe i njezine komplikacije preporučuje se cijepiti čak i ako misle da su preboljele gripu. Jedan je razlog što je moguće da nije bila u pitanju gripa, nego neki drugi respiratorni uzročnik koji može izazvati vrlo sličnu kliničku sliku, a drugi što osoba u sezoni gripe može imati više puta gripu, npr. jednom s virusom gripe A/H3N2, a drugi put s virusom gripe B. Cijepljenjem protiv gripe stvara se zaštita protiv 4 tipa virusa - dva podtipa virusa gripe A i dva podtipa virusa gripe B", tumače u HZJZ-u.

Cjepiva još ima i besplatna su za sve

Cijepljenje je najbolji način prevencije, kako gripe tako i covida-19.

U Hrvatskoj još uvijek ima dovoljno cjepiva protiv gripe te se svi zainteresirani, neovisno o tome pripadaju li rizičnoj skupini ili ne, odlukom Ministarstva zdravstva od 12. siječnja 2023. godine mogu cijepiti besplatno.

I cjepiva protiv omikrona ima dovoljno. HZJZ i druga zdravstvena tijela preporučuju docjepljivanje adaptiranim cjepivima Pfizera i Moderne. Ona se mogu koristiti i za primarno cijepljenje osoba u dobi od 12 godina i starijih.

Koji su lijekovi dostupni u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj agenciji za lijekove (HALMED) podsjećaju da je liječenje gripe simptomatsko te da uključuje odmaranje, izbjegavanje nepotrebnog kontakta s drugim ljudima, redovito provjetravanje prostorija u kojima se boravi, konzumaciju svježeg voća koje će pomoći u rehidraciji organizma i sadrži velike količine vitamina C, kao i većih količina tekućine, najbolje u obliku toplog čaja, te korištenje lijekova za ublažavanje simptoma gripe koji su većinom dostupni bez liječničkog recepta, kao što su paracetamol, acetilsalicilatna kiselina ili drugi antipiretici i analgetici, vitamin C, dekongestivi nosne sluznice odnosno kapi za nos i slično.

Budući da je riječ o virusnoj bolesti, ne liječi se antibioticima, ističu u agenciji.

Navode lijekove namijenjene za ublažavanje simptoma gripe koji se u Hrvatskoj najviše koriste (u tablici dolje).

Detaljnije informacije o konkretnim lijekovima protiv gripe dostupne su u bazi lijekova HALMED-a i mogu se pronaći upisivanjem šifre iz prvog stupca navedene tablice u polje pretrage ATK navedene baze (predzadnje polje) i potvrđivanjem opcijom Traži.

Informacije o lijekovima koji su odobreni za liječenje bolesti covid-19 dostupne su na sljedećoj poveznici. 

HALMED napominje da Smjernice za liječenje oboljelih od bolesti COVID-19 uključuju i primjenu drugih lijekova u liječenju simptoma bolesti covid-19: U tim smjernicama posebno se, kao najučinkovitije, ističe liječenje Paxlovidom i Remdesivirom, koje treba započeti što je prije moguće. Sličnu uputu daju i američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Međutim, u SAD-u su ti lijekovi dostupni u ljekarnama, dok su u Hrvatskoj dostupni samo u bolnicama, što je u kontradikciji s uputom.