MOLDAVIJA, mala europska nacija na zapadnoj granici Ukrajine, sve se više nalazi na meti ruskog rata, a prije dva tjedna je pala i njena nacionalna vlada. Predsjednica Maia Sandu prije ostavke je optužila Rusiju za planiranje državnog udara kako bi srušila moldavsku proeuropsku vladu koristeći "strane sabotere".

Sandu je rekla da su moldavske vlasti potvrdile navode koje je prvi iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, upozorivši da su njegove obavještajne agencije otkrile "detaljan ruski plan za poticanje političke krize u Moldaviji". Analitičari kažu kako je sasvim moguće da Moskva koristi Moldaviju - i separatističke skupine u njezinom proruskom odmetnutom području Transnistriji - da posije razdor i razoruža Ukrajinu sa suprotne strane svijeta, a sve to uoči prve godišnjice rata.

"Rusi su stvorili inverziju onoga što su učinili prošle godine u Bjelorusiji, dovodeći Moldaviju i Transnistriju u poveznicu sa situacijom u Ukrajini", rekao je Clinton Watts, bivši suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, za CNBC, misleći na gomilanje tenkova duž ukrajinske sjeverne granice uoči invazije.

Gomilanje vojske na granici

Ukrajinsko ministarstvo obrane potvrdilo je da su počeli raspoređivati svoje snage na granici s Moldavijom kako bi je "zaštitili". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je prvi Putinov cilj osvajanje međunarodne zračne luke u Kišinjevu.

Moldavski premijer Dorin Recean nije ga demantirao.

"Već sam nekoliko puta rekao da postoji nekoliko scenarija destabilizacije Moldavije, a ovo što je rekao Zelenski samo je jedan od njih. Moldavija je spremna za sve izazove", rekao je Recean.

Do sada su ukrajinske obrambene snage i zapadni saveznici procjenjivali da će nova ruska ofenziva biti koncentrirana na istoku zemlje. "Iz perspektive Kremlja to je prilično pametna strategija. Svaki put kad počnem podcjenjivati sposobnost Rusije da stvara nemire, događaju se ovakve stvari", dodao je Watts, koji sada vodi Microsoftov centar za analizu digitalnih prijetnji.

Optužbe o ruskom puču

Sandu je početkom prošlog tjedna ustvrdila da je kremaljska taktika ometanja uključivala građane Rusije, Bjelorusije, Crne Gore i Srbije koji su ulazili u Moldaviju i pokušavali raspiriti prosvjede u pokušaju da se "legitimna vlada zamijeni ilegalnom vladom pod kontrolom Ruske Federacije".

"Svrha ovih akcija je rušenje ustavnog poretka, promjena legitimne vlasti u Chisinauu u nelegitimnu koja bi našu zemlju stavila na raspolaganje Rusiji i zaustavila proces europskih integracija, ali i omogućila Rusiji da iskoristi Moldaviju u ratu protiv Ukrajine", rekla je Sandu.

Rusija je brzo odbacila ove tvrdnje, dok su Crna Gora i Srbija pozvale vladu u Chisinauu da pruži više informacija. Bjelorusija se nije javno očitovala o optužbama niti je njezino ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na zahtjev CNBC-a za komentarom.

Zabranjen ulaz Grobarima i boksačima iz Budve

Podsjetimo, boksačima iz crnogorskog kluba Budva zabranjen je ulazak u Moldaviju na boksački turnir nakon optužbi da bi saboteri iz Crne Gore, među ostalima, mogli biti dio navodne zavjere za puč u toj zemlji, tvrdi Reuters. Moldavija je prije dva tjedna zabranila i srpskim navijačima Partizana Grobarima da prisustvuju nogometnoj utakmici 16. veljače u Kišinjevu između Šerifa iz Tiraspola i Partizana iz Beograda. Moldavska granična policija priopćila je da je spriječen ulazak u zemlju desetaka srpskih navijača iako nitko nije priveden.

Nakratko je zatvoren i moldavski zračni prostor.

Ostavka vlade

Objava je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je premijerka Natalia Gavrilita podnijela ostavku, navodeći kao razlog "mnoge krize uzrokovane ruskom agresijom u Ukrajini". Gavrilita nije rekla je li taj potez izravan odgovor na posljednja obavještajna izvješća. Međutim, analitičari upozoravaju da tajming nije slučajan.

"Oduvijek smo očekivali ovakvo nešto", rekao je Matthew Orr, vodeći analitičar za Euroaziju u kompaniji za obavještajne rizike Rane, koji je trenutnu moldavsku proeuropsku vladu - koja je na vlasti bila od 2021. - opisao kao neviđenu i prijetnju ruskom režimu.

Prošle su godine analitičari upozorili da bi Moskva mogla priznati moldavsku prorusku, separatističku regiju Transnistriju kao neovisnu državu - kao što je to učinila u slučaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - te takvo nešto iskoristiti kao izgovor za invaziju.

Moldavija jača veze sa Zapadom. Moskva je frustrirana

Moldavija, bivša sovjetska država, posljednjih je godina jačala svoje veze sa Zapadom, dobivši status kandidata za članstvo u EU prošlog lipnja, na isti dan kad i Ukrajina.

"To je frustriralo Moskvu, koja smatra Moldaviju svojom sferom utjecaja, kao što je smatrala Ukrajinu i sve druge bivše sovjetske države", rekao je Orr.
Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, također je teško pogođena posljedicama rata, čineći je "ekonomski i politički ranjivom", ističe Jason Bush, viši analitičar u Eurasia Grupi.

Moldavija se suočila s ozbiljnom energetskom krizom jer se odlučila riješiti stopostotne ovisnosti o opskrbi ruskim plinom. U međuvremenu, priljev izbjeglica koji stižu u Moldaviju preko granice s Ukrajinom u dužini od 1221 km povećao je pritisak na ovu zemlju od 2.6 milijuna stanovnika, koja se bori sa stopom inflacije višom od 30%.

Neki analitičari tvrde da bi promjena vlade mogla predstavljati priliku za Moldaviju da se "resetira" i ponovno učvrsti svoju vlast nakon mjeseci turbulencija. "Predsjednica Sandu već mjesecima upozorava na ove rizike. Sada se možda čini da Moldavija ima bolju sposobnost suprotstaviti se Rusiji", dodao je Orr, ističući sve veću potporu EU i prolazak teške zime.

"Zabrinutost oko invazije je prenapuhana"

Nekoliko sati nakon Gavrilitine ostavke Sandu je imenovala svog savjetnika za obranu Dorina Receana, koji je također proeuropski orijentiran, za svog novog premijera. Moldavski parlament potvrdio je njegovo imenovanje u četvrtak. Još nije jasno po čemu će se Recean razlikovati od svoje prethodnice, ali Orr je rekao da će vjerojatno težiti jačanju veza sa zapadnim saveznicima i smanjenju utjecaja ruskog novca u Moldaviji.

Bruxelles je u siječnju ponudio Moldaviji 145 milijuna eura za održavanje gospodarstva, iako taj iznos tek trebaju odobriti sve članice EU i zastupnici Europskog parlamenta.

Također se očekuje da će budući premijer produbiti razgovore s NATO-om o tome kako odgovoriti na buduće ruske projektile, koji su i prošlog tjedna ušli u moldavski zračni prostor, a koje je Zelenski nazvao "izazovom NATO-a i kolektivne sigurnosti". Napad se dogodio nekoliko dana prije nego što je Moldavija u utorak privremeno zatvorila svoj zračni prostor zbog, kako vlasti kažu, ruske bespilotne letjelice.

Jačanje zapadnih veza s Moldavijom ima potencijal izazvati dalje uplitanje Rusije, ali analitičari kažu da je zabrinutost oko invazije, kao što se prvi put strahovalo prošle godine, prenapuhana.

Orr kaže kako je skeptičan da će separatističke skupine u Transnistriji ili 1500 ruskih vojnika stacioniranih tamo imati vojnu moć da destabiliziraju Moldaviju ili da će biti iskorišteni protiv Ukrajine. Slično tome, rekao je, malo je vjerojatno da će Moskva preventivno prekinuti opskrbu plinom Moldaviji kako ne bi ugrozila potporu svojim saveznicima u Transnistriji.

Međutim, primijetio je da bi ruski špijuni mogli koristiti Transnistriju kao predstražu za prikupljanje obavještajnih podataka o Ukrajini. Watts je rekao da je rusko uplitanje u Moldaviju vjerojatno dio tekućih "manevara" za odvraćanje ukrajinskih snaga i "držanje Zapada van ravnoteže".
"To može biti smetnja za ukrajinsku vojsku, koja je već vrlo tanka", zaključio je Watts.

Putin poništio važan dekret o Moldaviji

Ruski predsjednik Vladimir Putin opozvao je jučer dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transnistrije - separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe. Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.

Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se "osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima".

To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio. Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transnistrije Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.

"Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije", rekao je Flenchea za Publika TV. "Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja." Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom, koja je prošli tjedan odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU, vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende.

Rusofono stanovništvo je strahovalo od spajanja s Rumunjskom 

Dekretom iz 2012. Rusija se obvezuje na traženje načina za rješavanje separatističkog pitanja "na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Transnistrije".

Ruski govornici Transnistrije odvojili su se od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija spojiti s Rumunjskom, čiji jezik i kulturu uglavnom dijeli.

Kratki rat suočio je novonastalu neovisnu Moldaviju sa separatistima 1992. Ali praktički nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim "mirotvorcima" koji su još uvijek raspoređeni na komadiću zemlje koji nema međunarodno priznanje. Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je da će "pažljivo proučiti" dokument.