MINISTAR rada, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je gostovao u Točki na tjedan N1 televizije. Govorio je o pravima roditelja njegovatelja, zabilježbama na imovinu najsiromašnijih korisnika socijalne skrbi i o slučaju Hrvata uhićenih u Zambiji koji su osumnjičeni za trgovinu djecom.

Osvrnuo se na komentare kako roditelji njegovatelji odmah nakon smrti djeteta gube sva prava te moraju na burzu, dok političari nakon gubitka mandata imaju pravo šest mjeseci primati punu plaću. "Dakle ovako, ovo je zaista delikatno privatno pitanje i nikako ne bih htio da oko ovog pitanja politički polemiziramo, kao što su se neki u to već upustili", rekao je. 

"Pustili ste izjavu majke iz Novske, gospođe Gračaković, itekako suosjećam s njezinom boli. U taj se slučaj uključila čitava lokalna zajednica, koja je od prvog trenutka kada je obitelj Gračaković shvatila da imaju dijete s teškoćama pomagala na sve moguće načine. I to smo činili 20 godina u kontinuitetu. I nije bilo lako doći na pogreb obitelji i izraziti sućut", nastavio je ministar. 

"Pozvat ćemo roditelje njegovatelje da s nama definiraju zakon"

"Ne želim opravdavati nikoga ni uspoređivati bol majke i oca koji su izgubili dijete ni s kakvim pravima nikome ovdje u državi. Međutim, rekao sam i tim roditeljima njegovateljima s kojima smo na izravnoj vezi, sa svim udrugama koje žele doći u Ministarstvo, koje su iznijele ovaj problem koji sam saslušao više puta, da ćemo taj problem - u slučaju gubitka djeteta prestaje i pravo primanja naknade - riješiti kroz sljedeće izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi koje idu ove godine", naglasio je. 

"Upravo tako, to sam rekao, ponovio predstavnicima udruga, da ćemo to pitanje regulirati na najdostojanstveniji mogući način na koji možemo kao država, kao zakonodavac. Da upravo ne dolazimo i dovodimo u pitanje da netko tko ima pravo na neku naknadu u trenutku kada izgubi dijete... Zato sam rekao da ne želim ulaziti u političku sferu ni davati nekakva obećanja, nego da ćemo to upravo riješiti izmjenama zakona koje sam najavio nekoliko puta", poručio je.

"Kad otvorimo zakon, bit će pozvani da s nama definiraju najbolje moguće rješenje. Takvih slučajeva, na sreću ili nažalost, nema toliko da bi država zbog toga oskudijevala ili rekla da nema dovoljno sredstava", najavio je. 

"Postigli smo konsenzus prošli tjedan"

Piletić je govorio i o zabilježbama na imovinu najsiromašnijih korisnika socijalne skrbi, koje su izazvale burnu reakciju javnosti. "Sve ono na što je zapisana zabilježba od veljače 2022., kad je zakon stupio na snagu, bit će izbrisano. Taj način zabilježbe na nekretnine za korisnike socijalne naknade traje od 1991. godine. 2011. kratko je nestao. S 1.1. 2014. se vratio, pa suspenzije, pa opet izmjene 2015. i vratio se 2022. u zakonski okvir", kazao je. 

"Nakon parlamentarne većine prošli tjedan, konsenzus je sada postignut. S obzirom na to da smo najavili izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, definitivno prvu nekretninu u kojoj je stanovao korisnik nećemo uzeti u obzir za zabilježbu. Imali smo aktiv svih područnih voditelja centara gdje sam to stavio kao 1. točku", dodao je. 

"Rekao sam da idemo u izmjenu zakona, a ako korisnik zajamčene minimalne naknade premine, rekao sam da ne aktiviraju tražbinu, da ne idu u postupak naplate duga, ovrhe duga. Dok je zakon na snazi, uvjetovat će se i morat će se potpisivati, ne mogu savjetovati ljudima da krše zakon, ali rekao sam da daju do znanja svim korisnicima da ne odustaju od naknade", istaknuo je Piletić.

"Ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenja"

Ministar tvrdi kako nema nikakvih novih informacija o Zambiji. "Trenutno nema nikakvih novosti. Još jedanput ću ponoviti da smo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave detektirali da smo imali prazninu za posvojenje iz trećih zemalja. S obzirom na to da su posvojenja unutar RH, ali i unutar zemalja potpisnica Haške konvencije poprilično dobro regulirana, tu nije bilo nekakvih zakonskih nejasnoća", rekao je.

"U posvojenjima iz tzv. trećih zemalja jasno je da sustav socijalne skrbi nije dosad bio uključen, to sam komunicirao i javno, da mi kao država i društvo ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenje, neovisno o tome otkud djeca dolazila, a posebice ako je to iz onih tzv. trećih zemalja, u ratnim sukobima, gdje su djeca izložena riziku gladi i raznim bolestima", poručio je. 

"Želimo posvojenja iz trećih zemalja u potpunosti izjednačiti s posvojenjima unutar RH i unutar zemalja potpisnica Haške konvencije. Propisali smo i to uskoro ide u saborsku proceduru kroz izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu, gdje je dosad bilo regulirano priznanje stranih sudskih odluka, da sud koji dobije stranu odluku, neovisno o zemlji, mora provjeriti jesu li posvojitelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad", ponovio je. 

"Trenutno je nemoguća revizija obavljenih posvojenja"

"Ako jesu i sud prizna stranu sudsku odluku, da pravomoćno rješenje dostavi i nama u Ministarstvo, a Zavod za socijalni rad, bivši centri imali bi mogućnost mentoriranja, podrške obitelji, kao što to čine šest mjeseci nakon domaćih posvojenja." 

Osvrnuo se i na mogućnost revizije posvojenja koja su već obavljena, ali i provjere stanja te posvojene djece. "Nemamo razlog sumnjati. Djeca su tu, u evidenciji koja postoji u RH i imaju sva prava. Revizija u ovakvom slučaju, kada nemamo nikakve pravomoćne presude koja bi bila pravni temelj da idemo u reviziju, nemoguća je", zaključio je.