POSTOJE neki znakovi demencije na koje većina nas zna da trebamo paziti, uključujući zbunjenost, loše pamćenje i promjene u ponašanju. Ali naznake ovog progresivnog stanja mogle bi se pojaviti na druge neočekivane načine, i to ranije nego što mislite, upozoravaju liječnici. Kako donosi The Sun, demencija je skupina simptoma povezanih s padom funkcije mozga, a pogađa jednu od tri osobe rođene u Ujedinjenom Kraljevstvu u nekom trenutku njihova života.

Prema Alzheimer's Research UK, u siječnju 2022. godine bilo je čak 944 tisuće ljudi za koje se procjenjuje da žive s demencijom. To je više nego ikad prije i predviđa se da će taj broj rasti.

Profesor Paul Matthews, voditelj Odjela za znanosti o mozgu na Medicinskom fakultetu na Imperial Collegeu u Londonu i voditelj britanskog Instituta za istraživanje demencije, rekao je da je najčešći uzrok demencije Alzheimerova bolest. Usput je izdvojio i nekoliko neočekivanih znakova upozorenja na koje bismo trebali obratiti pozornost.

Poteškoće s financijama i brojanjem novca

Možda ćete primijetiti da voljena osoba ima više problema s prebrojavanjem novca ili plaćanjem nečega što je kupila nego prije. Ovi znakovi, kao i poteškoće u izračunavanju napojnice, balansiranju čekovne knjižice ili razumijevanju bankovnog izvoda, mogu biti neki od prvih vidljivih znakova Alzheimerove bolesti, prema američkom Nacionalnom institutu za starenje.

Kašnjenje s plaćanjem također može biti znak upozorenja, kao i kompulzivno trošenje ili plaćanje svakome tko zatraži, bez obzira na to radi li se o legitimnom zahtjevu ili prevari. Studija provedena na više od 80 tisuća Amerikanaca pokazala je kako se propuštena plaćanja kreditnom karticom mogu pojaviti čak šest godina prije dijagnoze demencije, prenosi The Sun.

Učestale noćne more

Znakovi demencije mogu se pojaviti i 40 godina prije nego što se pojave ostali simptomi, tvrde stručnjaci. Dr. Abidemi Otaiku, klinički istraživač specijaliziran za neurologiju na Sveučilištu u Birminghamu, otkrio je da djeca između sedam i 11 godina koja su stalno imala loše snove imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će razviti kognitivno oštećenje do dobi od 50 godina, u usporedbi s onom koja ih nisu imala. Kognitivno oštećenje označava stanje kada se osoba bori s pamćenjem i drugim vrstama razmišljanja.

Osoba s blagim kognitivnim oštećenjem ima veću vjerojatnost da će razviti demenciju, tvrde stručnjaci iz Društva za Alzheimerovu bolest. Dr. Otaiku je pronašao istu vezu između sredovječnih i starijih odraslih osoba koje su imale noćne more i demenciju - kod njih je bila dvostruko veća vjerojatnost da će u budućnosti razviti to stanje. Iako je primijetio da će biti potrebne dodatne studije kako bi se utvrdilo uzrokuju li loši snovi i noćne more stvarno demenciju, dr. Otaiku je također sugerirao da bi smanjenje učestalosti loših snova tijekom ranog života mogla biti rana prilika da se to spriječi.

Neshvaćanje sarkazma

Ako vam se čini da osoba ne može pratiti vaše ironične primjedbe ili ne razumije sarkazam, moglo bi biti da ima povećani rizik od razvoja demencije. Tako barem tvrde znanstvenici. Studija Sveučilišta u Kaliforniji iz 2011. godine primijetila je da je ljudima koji pate od frontotemporalne demencije (FTD) ili Alzheimerove bolesti teže razumjeti sarkazam. Oni također nisu mogli prepoznati kada netko laže.

Poteškoće s gledanjem

Još jedan od ranih znakova demencije mogao bi biti pojava problema s vidom, odnosno bolesti koje mogu utjecati na sposobnost očiju da ''prate'' sliku. Profesor Matthews primijetio je da ljudi s ovim stanjem također mogu propustiti ključne elemente kada nešto gledaju jer, kako objašnjava, mozak ne sastavlja sliku na pravi način. Procjena udaljenosti ili penjanja na stepenice također može postati izazov.

Promjene u govoru

Konačno, netko s demencijom mogao bi početi koristiti jednostavniji vokabular i gramatiku ili bi se mogao mučiti s pronalaženjem odgovarajućih riječi. Pogoršanje jezika mnogo je brže kod Alzheimerove bolesti, primijetio je profesor Matthews. Kako tvrdi, smatra se da je oko 70 posto rizika od dobivanja Alzheimerove bolesti posljedica gena, dok je 30 posto uzrokovano načinom života i okolišem.

"Znamo da se biokemijske i stanične promjene u mozgu vjerojatno događaju dva desetljeća, ako ne i više, prije nego što se bolest manifestira u nekom obliku", objašnjava profesor Matthews. Dakle, postoje određeni izbori načina života kojima možemo smanjiti rizik, naprimjer pridržavanjem zdrave prehrane, snižavanjem krvnog tlaka i redovite tjelesne aktivnosti.