UKRAJINA je danas bila glavna tema sastanka Vijeća za vanjske poslove EU, s posebnim naglaskom na pomoć u streljivu koje joj je potrebno u borbi za oslobađanje svog teritorija, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, istaknuvši da se u to moraju uključiti sve članice.

Šef diplomacije sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU te na Europskom humanitarnom forumu, kao i Schuman forumu za sigurnost i obranu.

"Ukrajina je najvažnija tema, koja opterećuje ne samo EU već i cijelu demokratsku međunarodnu zajednicu. Razgovarali smo kako još više uputiti i stvoriti pretpostavke za još snažniju pomoć Ukrajini", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sastanka.

"Sve zemlje se moraju uključiti i sukladno vlastitim zalihama pomoći Ukrajini"

Smatra da se svih 27 zemalja članica europskog bloka mora snažno uključiti u pomoć Kijevu, dodavši da se videovezom sastanku pridružio ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je zatražio pomoć u naoružanju i streljivu.

"Sve zemlje se moraju snažno uključiti i, sukladno vlastitim zalihama i kapacitetima, pomoći Ukrajini u pravednoj borbi za slobodu i oslobađanje teritorija", rekao je Grlić Radman.

Kazao je da se paralelno sa sastankom Vijeća za vanjske poslove EU odvijala i donatorska konferencija za Tursku i Siriju i podsjetio da je Hrvatska do sada za Tursku izdvojila 5.5 milijuna eura, a 600.000 eura za Siriju.

"Hrvatska je prošle godine sudjelovala u humanitarnoj pomoći  sa sveukupno 4.5 milijuna eura, ove godine smo to povećali na 7 milijuna eura", rekao je ministar i pojasnio da se ne radi samo o pomoći Ukrajini već i zemljama u drugim kriznim žarištima, uključujući Afganistan. Radi se o velikom rasponu pomoći, od razminiravanja do psihološke rehabilitacije, rekao je Grlić Radman.

Komentirao sporazum koji su prihvatili Vučić i Kurti

Komentirajući sporazum koji su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili u subotu u Ohridu, ali ga srbijanski predsjednik nije želio potpisati, Grlić Radman je rekao  da "dogovor, kakav god, obavezuje, s potpisom ili bez potpisa".

"On je predstavljen kao dogovor dviju strana. Ja sam izdvojio izbjegavanje bilo kakvih mogućnosti da se taj dogovor ne poštuje. Nužna je implementacija dogovora, ali nužno je i izbjegavati nepoštivanje kasnije, kada govorimo o članstvu u EU i perspektivi u EU, da EU zadrži sve one kriterije i standarde koje su morale ispuniti sve članice", rekao je ministar.

Na pitanje je li EU popustljiva prema Srbiji Grlić Radman je odgovorio: "Ne mogu o tome govoriti, ali sam kazao da, bez obzira na dogovore, oni ne bi trebali biti nagrada nekome, već dogovor realne situacije.

I kompromis je uvijek dio dogovora dvije strane koje su možda imale suprotna gledanja na neke stvari… No, ponavljam, svi oni koji žele ući u EU, kao što je i Hrvatska, moraju poštivati europske vrijednosti, kriterije i standarde koji su zadani na tom putu."

Banožić u Bruxellesu potpisao Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva

Na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Mario Banožić je potpisao Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije.

Uz Hrvatsku je danas još 17 država članica Europske unije iskoristilo priliku potpisati Sporazum s EDA-om, čime je stvoren okvir za nastavak procesa vezanog uz zajedničku nabavu streljiva za potrebe država članica, ali i Ukrajine. Banožić je podržao žurnu isporuku i nabavu streljiva za Ukrajinu, ali i za države članice EU.

"Podržavamo nastavak podrške Ukrajini jer je to od iznimne važnosti za održavanje sposobnosti ukrajinskih snaga u borbi protiv ruske agresije. Streljivo je pri tome od ključnog značaja, a važno je da istovremeno i države članice trebaju imati adekvatne zalihe streljiva", rekao je Banožić.

O povratku sredstava iz Europskog mirovnog fonda

Na pitanje mogu li zemlje koje isporuče streljivo Ukrajini računati na povrat sredstava iz Europskog mirovnog fonda, Banožić je odgovorio da je za to odvojena milijarda eura.

"Očekujemo jedno 50 do 60 posto sredstava na sve one resurse koji se u ovom trenutku daju kao pomoć Ukrajini, dakle povrat od 50 do 60 posto, koji će dalje biti transferiran za modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske", rekao je Banožić. Nije odgovorio na upit novinara o kojim se točno brojkama radi.

Projektni sporazum za zajedničku nabavu streljiva u okviru projekta Europske obrambene agencije su potpisali Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Norveška.

Ostale države članice su izrazile namjeru pridruživanja tom projektu.