Predstavljene Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku Vojmira Vinje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trosveščano djelo akademika Vojmira Vinje "Jadranske etimologije Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku" akademik Radoslav Katičić ocijenio je na današnjem predstavljanju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), zajedno s ranije objavljenim dvoknjižjem "Jadranska fauna", autorovim životnim djelom i velikim danom hrvatske romanistike i kroatistike.
U uvodu tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Petar Šimunović istaknuo je kako su "Jadranske etimologije" zaglavni kamen u zgradi hrvatske romanistike, koja je zasađena duboku u hrvatsku jezičnu stvarnost te golem događaj u hrvatskoj romanistici - samostalno djelo koje Skoka "čini samo kompletnijim".
Petar Skok (1881.-1956.) četverosveščanim "Etimologijskim rječnikom hrvatskoga jezika", koji je za tisak priredio Valentin Putanec, a objavljen je početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, uveo je hrvatski jezik u krug jezika koji imaju svoj etimološki rječnik.
Po Katičićevim riječima velika je vrijednost Vinjine knjige i u tome što je autor bitno razvio etimološku metodu. Dok su do Skoka u etimologiji isključivi kriteriji bili glasovni razlozi, Vinja je u punoj mjeri prihvatio nove metode koje vode posebno računa o značenju riječi.
Akademik August Kovačec ocijenio je "Jadranske etimologije" jednim od najznačajnijih događaja u hrvatskoj lingvistici posljednjih desetljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjetivši kako je tijekom pet desetljeća Vinja pomno bilježio i istraživao romanske učinke na hrvatske jadranske govore, od Savudrijske vale do Budve, Kovačec je napomenuo kako je ovo djelo obogatilo hrvatski jezik novim spoznajama o povijesti hrvatskog vokabulara, posebno romanskoga podrijetla u jadranskoj zoni.
Objašnjavajući zašto su nastale Jadranske dopune Skokovu rječniku i što su to dopune, autor je istaknuo kako je, služeći se Skokovim rječnikom, ustanovio da je Skok - Skok duplex - jedan u rječnik, a drugi u njegovim ranijim radovima.
Ono što je u radovima obrađeno, u rječniku je drukčije ili je preskočeno, objasnio je Vinja, dodavši kako mu je to bio prvi poticaj da na jadranskom prostoru ispravi što se ispraviti da.
Ono čega nema u Skoka, ima u Jadranskim etimologijama, rekao je Vinja, objašnjavajući što su dopune.
Rekavši kako je on svojim djelom zahvatio mali prostor, jadranski, mediteranski, za razliku od Skoka koji je zahvatio veliki prostor - balkanski, panonski, Vinja je napomenuo kako je Skoka htio dopuniti u metodi.
"Nisam Skoka preskočio, nego dopunio", odgovorio je Vinja nekim kritičarima, dodavši kako Skoku treba dopuna i s kroatističkoga stajališta, ungarološkog, turkološkog itd.
"Jadranske etimologije" (Knjiga I, A-H,243 str., 1998.; Knjiga II, I-Pa,303 str., 2003. i Knjiga III, Pe-Ž,486 str.,2004.) objavila je HAZU i Školska knjiga.
(Hina) xmc ymc
U uvodu tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Petar Šimunović istaknuo je kako su "Jadranske etimologije" zaglavni kamen u zgradi hrvatske romanistike, koja je zasađena duboku u hrvatsku jezičnu stvarnost te golem događaj u hrvatskoj romanistici - samostalno djelo koje Skoka "čini samo kompletnijim".
Petar Skok (1881.-1956.) četverosveščanim "Etimologijskim rječnikom hrvatskoga jezika", koji je za tisak priredio Valentin Putanec, a objavljen je početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, uveo je hrvatski jezik u krug jezika koji imaju svoj etimološki rječnik.
Po Katičićevim riječima velika je vrijednost Vinjine knjige i u tome što je autor bitno razvio etimološku metodu. Dok su do Skoka u etimologiji isključivi kriteriji bili glasovni razlozi, Vinja je u punoj mjeri prihvatio nove metode koje vode posebno računa o značenju riječi.
Akademik August Kovačec ocijenio je "Jadranske etimologije" jednim od najznačajnijih događaja u hrvatskoj lingvistici posljednjih desetljeća.
Objašnjavajući zašto su nastale Jadranske dopune Skokovu rječniku i što su to dopune, autor je istaknuo kako je, služeći se Skokovim rječnikom, ustanovio da je Skok - Skok duplex - jedan u rječnik, a drugi u njegovim ranijim radovima.
Ono što je u radovima obrađeno, u rječniku je drukčije ili je preskočeno, objasnio je Vinja, dodavši kako mu je to bio prvi poticaj da na jadranskom prostoru ispravi što se ispraviti da.
Ono čega nema u Skoka, ima u Jadranskim etimologijama, rekao je Vinja, objašnjavajući što su dopune.
Rekavši kako je on svojim djelom zahvatio mali prostor, jadranski, mediteranski, za razliku od Skoka koji je zahvatio veliki prostor - balkanski, panonski, Vinja je napomenuo kako je Skoka htio dopuniti u metodi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nisam Skoka preskočio, nego dopunio", odgovorio je Vinja nekim kritičarima, dodavši kako Skoku treba dopuna i s kroatističkoga stajališta, ungarološkog, turkološkog itd.
"Jadranske etimologije" (Knjiga I, A-H,243 str., 1998.; Knjiga II, I-Pa,303 str., 2003. i Knjiga III, Pe-Ž,486 str.,2004.) objavila je HAZU i Školska knjiga.
(Hina) xmc ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati