KAD AMERIČKI ministar obrane Lloyd Austin svakog mjeseca u jugozapadnoj Njemačkoj okupi šefove obrane više od 40 država, višesatno okupljanje obično završava na isti način: Celeste Wallander, Pentagonova šefica za pitanja međunarodne sigurnosti, poziva svakog sudionika da pročita kakvo je oružje njegova nacija spremna donirati Ukrajini.

To je pitanje koje će pomoći odrediti budućnost Ukrajine više od godinu dana nakon početka ruske invazije. I učinilo je mjesečno zatvoreno okupljanje čelnika - poznato po birokratskom nazivu Kontaktna skupina za obranu Ukrajine - nevidljivom, ali središnjom snagom u opremanju ukrajinske vojske svime, od preciznih raketa do borbenih tenkova. Također je pomoglo naciji da stvori ad hoc zapanjujuće modernu vojsku koja bi bila sposobna nadmašiti neke dugogodišnje članice NATO-a.

No, na marginama sastanka ove grupe, 21. travnja u američkoj zračnoj bazi Ramstein, bilo je jasno da će ujedinjeni pristup - u čemu je grupa bila uspješna više od godinu dana - biti sve veći izazov, piše Politico.

Nedavno su se pojavile brojne pukotine, posebice oko toga treba li i kada poslati zapadne borbene zrakoplove u Ukrajinu te kašnjenja u određenim isporukama oružja - njemačkih i španjolskih tenkova. U međuvremenu, masovni prijenos oružja u Kijev ostavio je zemlje donatore zabrinute za vlastite zalihe, a nedavni sastanci počeli su se okretati pitanju ponovnog opremanja NATO saveznika kao i održivosti oružja doniranog Ukrajini.

"Već smo učinili mnogo u smislu donacija, ali sada se više postavlja pitanje održivosti", rekao je Esa Pulkkinen, tajnik finskog ministarstva obrane. "Osim podrške Ukrajini, također moramo obnoviti vlastite zalihe, zar ne?" rekao je jedan europski diplomat.

Austin, načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga, general Mark Milley i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov sjede za glavnim stolom prekrivenim bijelim stolnjacima, okruženi američkim i ukrajinskim zastavama. Nad glavama im vise kristalni lusteri. Suradnici pijuckaju kavu i potiho razgovaraju sa strane.

Kako izgleda sastanak?

Sastanak počinje, kao i uvijek, detaljima s bojnog polja u Ukrajini. Ostali članovi sjede za dva uska stola okomito na stol voditelja, tvoreći tri strane otvorenog pravokutnika. Svaka država predstavljena je minijaturnom zastavom pored mikrofona svog člana.

Austin vodi raspravu, dajući uvodne i završne komentare, ali obično više vremena provodi slušajući prezentacije. Tijekom posljednjeg sastanka članovi su posvetili 90 minuta raspravi o održivosti i izazovima industrijske baze; cijeli sastanak može trajati više od šest sati.

Poticaj za okupljanje u Ramsteinu došao je bez pompe odmah na početku sukoba. Dok su se pripremali za tajno putovanje u ratnu Ukrajinu samo mjesec dana nakon ruske invazije, ljudi koji su sudjelovali na dnevnom sastanku Austinova osoblja u 6:30 na trećem katu Pentagona - nazvanom "policy op sync" i modeliranom prema sastancima tijekom evakuacije iz Afganistana - shvatili su da se sprema veliki problem.

Kijev je preživio prvi ruski napad, no postajalo je jasno da će SAD i druge zemlje morati prevladati sumnje iz prošlosti oko naoružavanja Ukrajine i posvetiti se tome dugoročno. U tim prvim danima nitko nije koordinirao opremu koju su zemlje brzo počele obećavati, riskirajući pogrešnu procjenu za zapadne nacije koje pomažu Ukrajini.

"Obavila sam mnogo telefonskih poziva razgovarajući sa zemljama oko slanja opreme i mislim da se u tom trenutku razvila ideja da moramo okupiti ključne pomagače Ukrajini, tako da možemo razumjeti koji je opseg svega ovoga", rekla je Wallander.

Kontaktna skupina za obranu Ukrajine

Austin ju je nazvao Kontaktna skupina za obranu Ukrajine, a sastala se 26. travnja 2022. u Ramsteinu. Bio je to sastanak - zamišljen i planiran u otprilike tjedan dana - koji je pokrenuo proces spašavanja Ukrajine.

Iako izbijaju sporovi među sudionicima, oni obično ostaju unutar sobe - izvanredan podvig za koji članovi kažu da je rezultat Austinova postojanog vodstva, smirene osobnosti i dubinskog vojnog znanja. Austinova pažnja prema bilateralnim odnosima - uključujući neprestano javno odavanje priznanja zemljama za njihove donacije - donijela mu je kredibilitet, prema dužnosnicima uključenim u sastanak u Ramsteinu.

Politico je razgovarao sa 17 osoba koje su bile izravno uključene u rasprave, od kojih je mnogima zajamčena anonimnost kako bi razgovarali o sastancima iza zatvorenih vrata.

Sastanci u Ramsteinu obično imaju scenarij, ministri čitaju iz pripremljenih bilješki. Ali ova okupljanja prikrivaju značajne razlike između vlada koje rade na naoružavanju Ukrajine. Zemlje istočne Europe poput Poljske i Estonije prednjače u pružanju pomoći, dok Njemačka i Francuska često zaostaju. Sjedinjene Američke Države - posebno Austin - ponekad moraju djelovati između dvije strane.

Istodobno Kijev stalno traži više opreme i bolju opremu. Tinta se jedva osušila na siječanjskoj odluci da se pošalju borbeni tenkovi Abrams, kada su ukrajinski dužnosnici obnovili pritisak za isporukom borbenih zrakoplova F-16.

Rasprava o avionima

Pitanje borbenih zrakoplova još uvijek je aktualno, a nesuglasice između različitih sudionika oko slanja zapadnih ratnih zrakoplova bile su vidljive na posljednjem sastanku u Ramsteinu. Dok su Austin i drugi američki dužnosnici bili jasni da ne vjeruju da su F-16 potrebni za sadašnje borbe, drugi kažu da skupina još uvijek raspravlja o tom pitanju.

"U tijeku je rasprava o drugim vrstama zrakoplova", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, obraćajući se novinarima na balkonu dok su sudionici protezali noge u pauzi sastanka.

Ipak, činilo se da su drugi sigurni da će zapadni zrakoplovi u jednom trenutku krenuti prema Kijevu. "Zapadni borbeni lovci bit će dio zapadne vojne integracije ukrajinskih oružanih snaga, bilo sada ili možda kasnije", rekao je Pulkkinen.

Američki predsjednik Joe Biden povremeno je pozivao Austina da iskoristi sastanak u Ramsteinu kako bi izravno apelirao na svoje kolege da učine više kako bi pomogli Ukrajini. U siječnju, nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz odbio poslati tenkove Leopard ako SAD prethodno ne pošalju vlastite tenkove Abrams, Biden se obratio Austinu da uputio posljednji apel svom novom njemačkom kolegi, ministru obrane Borisu Pistoriusu, na skupu tog mjeseca.

Biden je imao razloga nadati se da će Austin postići dogovor. Tijekom cijelog sukoba, ministar obrane je dosljedno uspijevao svoje odnose pretvoriti u konkretnu pomoć Ukrajini. Na početku rata, Austin je osobno posredovao u dogovoru sa slovačkim ministrom obrane da ta istočnoeuropska zemlja pošalje jedan od svojih ruskih sustava protuzračne obrane S-300, u zamjenu za američko premještanje jednog od svojih raketnih sustava Patriot u Slovačku.

Ali ovaj put Austin nije mogao probiti oklijevanje Berlina. Na kraju je Biden dao zeleno svjetlo za isporuku Abramsa, otvarajući put Njemačkoj da pošalje Leoparde. Neke su nacije još uvijek frustrirane sporim tempom donacija iz Berlina.

Njemačka bi trebala "slati više oružja, više streljiva i davati više novca Ukrajini jer je daleko najbogatija i najveća zemlja", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki za Politico. Dodao je da Nijemci "nisu bili velikodušni koliko su trebali biti" prema Ukrajini od početka rata.

"Zajedno moramo i možemo učiniti više. Svi razumijemo što je u pitanju", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u Ramsteinu. Govoreći o vlastitoj vladi, rekao je sljedeće: "Definitivno smo puno učinili."

Napetosti oko tenkova

Unatoč razlikama između različitih zemalja, sudionici su rekli da Austinova dosljednost i pozornost na osobne odnose čine svako okupljanje uspješnim i razlog su zašto se članovi uvijek iznova vraćaju u Ramstein kako bi razgovarali o novim načinima podrške Ukrajini.

Kanadska ministrica obrane Anita Anand prisjetila se kako ju je Austin potaknuo da donira neke od 82 kanadska tenka Leopard 2. Rastanak s tim tenkovima "nije mala stvar", rekla je Anand. Njezin osobni odnos s Austinom - kojeg ona naziva "konstantnim džentlmenom" - bio je ključan u odluci Ottawe da konačno pošalje četiri tenka. "Zbog toga se moramo okupiti. Zato se moramo udružiti i zato moramo pomoći Ukrajini", rekao je Pevkur.

Ali napetosti oko odluke o tenkovima mogle bi nagovijestiti još više tjeskobe u nadolazećim mjesecima, u vrijeme kad Ukrajina nastavlja trošiti milijarde u municiji. Nadopuna svega toga zahtijeva vrijeme, planiranje i značajna ulaganja.

Na posljednjih nekoliko sastanaka ukrajinske skupine vidjeli smo kako su saveznici počeli ozbiljno razmišljati o tome kako pronaći novac i industrijski kapacitet da zamijene opremu poslanu u borbu protiv Rusa. "To je još uvijek jedini učinkovit format kada je u pitanju koordinacija isporuka, ali i potrebnog materijala. Bez obzira na razlike u mišljenjima", rekao je jedan visoki europski diplomat.

Osim toga, moraju se probijati kroz gustiš parcijalnih interesa i pronaći način da učine nešto još teže - zajedničku proizvodnju streljiva i drugog materijala dok se rat u Ukrajini zahuktava, a pojedinačne proizvodne linije dolaze do točke pucanja.

Niz pitanja koja izazivaju podjele

Drugo pitanje koje izaziva podjele je podjela troškova obrane među saveznicima. Godišnje izvješće NATO-a objavljeno u ožujku pokazalo je da je unatoč obećanjima o povećanju obrambenih troškova samo sedam od 30 zemalja ispunilo devet godina star cilj izdvajanja dva posto svog BDP-a na obranu.

Na sastancima u Ramsteinu pojavili su se i drugi trendovi koji su također frustrirali neke sudionike. Prema dvojici europskih diplomata, nekolicina zemalja stalno je obećavala opremu za koju se čini da nikada neće stići, ali se reciklira na svakom sastanku bez odgovarajućeg vremenskog okvira.

"Nekako nikad ne spominju kada će se to dogoditi, a onda se održi još jedan sastanak u Ramsteinu, a oni i dalje tvrde isto", rekao je jedan od dužnosnika.

Unatoč ovim novonastalim pukotinama, dugoročna potpora Kijevu bila je tema za razgovor svih NATO saveznika od početka rata. Unatoč nekim kašnjenjima u obećanoj opremi, donacije nastavljaju pritjecati preko granice u Kijev. Kroz 14 mjeseci, s novim proljetnim i ljetnim ofenzivama na vidiku, nije bilo promjena u toj retorici.

"Ne možemo dopustiti da umor od rata zavlada našim društvima i politikom", rekla je latvijska ministrica obrane Inara Murniece tijekom posjeta Washingtonu neposredno prije posljednjeg sastanka u Ramsteinu. "Moramo iskoristiti ovaj zamah i učiniti sve što je moguće da proljetna i ljetna ukrajinska ofenziva budu uspješne", naglasila je.