SABORSKA oporba je ustvrdila kako su poplave rezultat klimatskih promjena, ali i da vladajući ne čine dovoljno kako bi se one spriječile, istaknuvši da bi se više trebalo ulagati u sustav civilne zaštite.

Saborska zastupnica Možemo Ivana Kekin smatra kako vladajući po pitanju zaštite od poplava ne čine dovoljno. Navela je i kako danas premijer Andrej Plenković objašnjava kako je sve u redu "iako danima gledamo kako se ljudi potapaju". "I ne gledamo to samo ove godine, svako proljeće to gledamo iznova, od Gunje je bilo potpuno jasno što treba napraviti", upozorila je. 

Kekin je podsjetila da i Možemo cijelo vrijeme govori da su klimatske promjene realnost, "a sada nas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović obavještava da se moramo s tim pomiriti jer su klimatske promjene tu kao neka viša sila na koju mi nemamo utjecaja". 

"Pa oni su na vlasti, oni su ti koji trebaju organizirati obranu od poplava, a zna se kako se to radi. Ne radi se tako da svako proljeće iznova trpamo vreće s pijeskom. Pogledajte u kojem nam je stanju sustav civilne zaštite i onaj njihov izmišljeni sustav domovinske sigurnosti i sve će biti jasno", poručila je.

Smatra kako vladajući za takvu situaciju ne mare dok nije kasno te ćemo se na ljeto ponovo čuditi sušama i posljedično požarima i za to optužiti klimatske promjene. "Potrebno je ulagati u sustav civilne zaštite, a naš prijedlog interpelacije vlade po pitanju tog sustava, koji smo predali još 2020., kiseli see i dalje", rekla je Kekin.

Mrak Taritaš: Poplave rezultat kombinacije klimatskih promjena i ljudskog nemara

Zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš drži kako su poplave rezultat kombinacije klimatskih promjena i ljudskog nemara. "Danas premijer obilazi, oko njega su ministri sportsko odjeveni, obećavaju i odu do sljedeće poplave. Bit će ih i dalje, oko toga uopće ne treba dvojiti, ali se protiv toga treba boriti svim mogućim alatima i radom, a ne riječima", poručila je.

Mrak Taritaš je rekla i da su gradovi nastali na rijekama koje postaju opasnost za njih. Treba voditi računa o redovitom čišćenju postojećih kanala, gradnji novih, kao i obrambenih nasipa - utvrda. Zato bi trebalo voditi računa i kod prostornog planiranja da na prostorima koji su plavljeni, a koje će definirati Hrvatske vode, nema daljnje izgradnje. "I to je posao za budućnost, ali je posao koji smo trebali raditi", poručila je. 

Troskot: Sramota je to što se kanal Kupa-Kupa ne koristi za retenciju vode

Navevši kako je dobro upoznat sa situacijom na području Karlovačke županije, Mostov Zvonimir Troskot smatra da je sramota to što se kanal Kupa-Kupa ne koristi za retenciju vode. Smatra da je rješenje u tome da se kod Brodaraca napravi brana koja bi preusmjeravala Kupu, u koju se ulijeva i Dobra, u taj kanal tako da Kupa ne bi ni ulazila u sam Karlovac.

"Nažalost, zbog nepoznatih razloga je taj prioritetni projekt stavljen na zadnje mjesto i ne radi se ništa po njemu. Tek su pokrenute javne nabave", upozorio je.

Troskot je kazao da se po Brodarcima stavljaju nekakve pješčane brane, a kad naleti Kupa s ovakvim valovima, karlovački gradonačelnik Damir Mandić je napravio obični pješčanik. "Stavili su nekakve vodene brane, ni to nije uspjelo", rekao je.

Drugim rješenjem Troskot smatra čišćenje kanala i korita rijeka, a što se ne odvija. Smatra da je to pitanje za Hrvatske vode, "koje se cijelo vrijeme izmotavaju i izvlače iz ove situacije". "Veliki se novci izdvajaju za Hrvatske vode, a oni apsolutno ne rade po tom pitanju. Niti na rijekama Korani, Kupi, Dobri niti Mrežnici", rekao je.

Također, Troskot smatra i da bi se hidroelektrana Lešće mogla iskoristiti za retenciju vode u ovim situacijama.