EUROPSKO gospodarstvo uvelike ovisi o autoindustriji koja teško prihvaća nove smjernice.

Predstavnici europske autoindustrije su poprilično razjedinjeni, a to je najbolje pokazala situacija oko zabrane prodaje novih automobila na fosilna goriva i mogućnost uvođenja tzv. sintetskih ili e-goriva. Kad je pak uvođenje Euro 7 norme u pitanju, dojam je da su nešto složniji, odnosno da je njihovo protivljenje još i veće. 

Osjetno strože norme na snagu bi trebale stupiti 1. srpnja 2025. godine, a to bi trebalo donijeti drastično poskupljenje automobila kao posljedicu ugradnje čišćih motora, odnosno sustava tretiranja ispušnih plinova. Brojni proizvođači su najavili kako će automobili toliko poskupjeti da više neće biti konkurentno proizvoditi manje gradske modele. 

A mogućnost smanjenja proizvodnje je bila zvono na uzbunu u vladama pojedinih zemalja. Sad je čak osam država članica EU potpisalo zajednički dokument protiveći se "novim pravilima o emisiji ispušnih plinova". I pritom među njima nema Njemačke koja se tako snažno borila protiv zabrane benzinaca i dizelaša. Sada je predvodnica Francuska, a pridružile su joj se Italija, Rumunjska, Bugarska, Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka. Kažu kako će to ulaganja predviđena za dekarbonizaciju preusmjeriti na druga područja. 

Reuters ističe kako ovih osam zemalja ima dovoljno zastupnika da blokira prijedlog zakona u Bruxellesu. 
Podsjetimo, Carlos Tavares, čelnik Stellantisa, u kojem je nekadašnji PSA koncern, već je istaknuo kako će se uvođenje Euro 7 norme negativno odraziti na europsku autoindustriju. Thomas Shaffer je pak ispred Volkswagena rekao da će auti toliko poskupjeti da će modeli poput Pola i Fabije biti preskupi i samim time nedostupni tradicionalnoj klijenteli.