ŠEF UKRAJINSKE vojne obavještajne službe Kirilo Budanov dao je intervju za Japan Broadcasting Corporation. Iako je intervju objavljen jučer (23. svibnja), razgovor je obavljen još 19. svibnja u Kijevu. U njemu Budanov najavljuje skori početak velike proljetne protuofenzive. Potvrdio je da ukrajinska vojska ima minimum oružja i streljiva potrebnog za ofenzivu ustvrdivši da će Ukrajini za konačnu pobjedu trebati dodatne isporuke.

Te dodatne isporuke oružja već su najavljene, no doći će prekasno da bi se mogle upotrijebiti u proljetnoj ofenzivi. Njih će ukrajinska vojska iskoristiti za formiranje novih postrojbi koje će biti nositelj djelovanja u jesenskoj ili (vjerojatnije) zimskoj ofenzivi.

Jedna ofenziva neće ništa riješiti

Pripreme za jesensku/zimsku ofenzivu ne samo da su logičan već i jedini mogući tijek događaja s obzirom na to da su u ukrajinskom glavnom stožeru svjesni da jedna ofenziva neće ništa riješiti. Ponajmanje donijeti pobjedu.

Problem je to što ukrajinska vojska nema jedan strateški cilj čijim bi ostvarenjem izbacila Ruse sa svog teritorija i pobjedonosno okončala rat. Pa čak i da se ukrajinske snage uspiju probiti do obala Azovskog mora i rascijepiti bojište na dva dijela, to neće osigurati krajnju pobjedu.

To se ne bi dogodilo ni kad bi uništili most koji spaja Krim s ostatkom Rusije jer bi Rusi opskrbu Krima nastavili trajektima i brodovima. Doduše, u znatno manjoj mjeri nego što to omogućava most. Istovremeno bi svim raspoloživim snagama krenuli na ukrajinski klin ne bi li ponovno uspostavili jedinstveno bojište. Veličina bitaka koje bi uslijedile mogla bi se uspoređivati s bitkama koje su se na tom području vodile tijekom Drugog svjetskog rata.

U svakom slučaju vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni zna da samo jednom ofenzivom ne može dobiti rat. Uz mudri odabir ciljeva i provođenje ofenzivnih operacija u kojima će ruski gubici biti veći od ukrajinskih može ga preokrenuti u svoju korist. Ali okončati ne.
Zbog toga su počele pripreme za jesensku ofenzivu.

F-16 bi mogli dugo čekati

Predsjednik Zelenski obišao je sve važnije europske saveznike kako bi izmolio još oružja. Prisustvuje i sastanku G7 u Japanu, gdje će mu američki predsjednik Joe Biden osobno potvrditi odluku o početku obuke ukrajinskih pilota za F-16. S obzirom na to da će samo osnovna preobuka Ukrajinaca trajati četiri mjeseca, pa još vjerojatno toliko napredna, čekanje na dolazak F-16 moglo bi uvjetovati pomicanje ukrajinske ofenzive s jeseni na zimu.

Već se zna da će kralježnicu novih ukrajinskih ofenzivnih snaga činiti američki tenkovi Abrams. Doduše, ne oni koje su Ukrajinci priželjkivali – M1A2, već nešto stariji M1A1. S druge strane, vrlo je velika mogućnost da umjesto obećanog 31 Abramsa Ukrajinci dobiju znatno više.

Američki korpus mornaričkog pješaštva (United States Marine Corps) upravo dovršava primopredaju zadnjih od 452 Abramsa američkoj vojsci. Američki izvori procjenjuju da je najmanje 300 bivših marinskih M1A1 spremno za borbena djelovanja. Stoga ne čudi što se Ukrajinci nadaju da će znatan dio tih tenkova završiti kod njih.

U američku vojnu bazu Grafenwoehr u Njemačkoj stigli su Abramsi namijenjeni obuci ukrajinskih posada pa se početak obuke očekuje u narednim tjednima. Pentagon je objavio da će obuka trajati deset tjedana, što znači da će ukrajinske posade biti spremne tijekom rujna.

Zanimljivo je da je u Grafenwoehr došao 31 Abrams, što pokazuje potpuno atipično ponašanje inače maksimalno racionalnih Amerikanaca i značilo bi da će se svaka posada obučavati na svom tenku. Ili će prije biti da će Amerikanci u Grafenwoehru obučiti znatno veći broj ukrajinskih posada od 31. Uostalom, ovi će Abramsi ostati u Grafenwoehru za daljnju obuku, dok će ukrajinska vojska dobiti za njih namjenski pripremljene Abramse.

Europa posustaje

Ako Bijela kuća i Pentagon odluče isporučiti dodatna borbena vozila pješaštva Bradley, Ukrajinci će najesen moći formirati nekoliko oklopnih brigada koje će po svemu biti jednako snažne i nalik na američke.

Svako povećanje broja doniranih Abramsa bit će odlična vijest za Ukrajince jer je Europa očito posustala u isporukama suvremenih tenkova. Više ni nema najava da bi Ukrajina mogla dobiti dodatne Leoparde 2. Umjesto toga spominju se donacije Leoparda 1.

Kad je 14. svibnja Zelenski posjetio Berlin Bundeskanzler, Olaf Scholz je ponosno objavio novi paket pomoći vrijedan 2.7 milijardi eura. Dio paketa je i 30 tenkova Leopard 1A5. Njemačka i Danska onomad su obećale donirati čak 100 Leoparda 1 Ukrajini, no sada se spominje njih tek 80. 

Drugi je problem to što su Leopardi 1 beznadno zastarjeli. Na sreću Ukrajinaca i onemoćala ruska vojska na bojištu ima sve manje suvremenih tenkova, a sve više T-62 i T-54/55. Leopardi 1A5 su bolji od tih tenkova. Obuka ukrajinskih posada na novim/starim tenkovima započela je krajem travnja i bit će gotova krajem ljeta tako da se Leoparde 1 nikako neće moći koristiti tijekom proljetne ofenzive.

Bundeskanzler Scholz najavio je i isporuku dodatnih 20 borbenih vozila pješaštva Marder, ali i početak isporuka samovoznih haubica RCH 155. Ova je najava izazvala priličnu nevjericu i čuđenje u vojno-stručnim krugovima jer je proizvođač Krauss-Maffei Wegmann donedavno tvrdio da će prve RCH 155 haubice biti spremne za isporuku tek početkom 2025. godine. Ali kad se ima volje (novca), onda se sve može.

U 2.7 milijardi eura vrijednom paketu pomoći nalaze se i 15 samovoznih topničkih sustava Gepard te Ukrajincima puno važnije četiri bitnice PZO raketnog sustava IRIS/T.

Neodređeni Macron

Tijekom posjeta Zelenskog Parizu predsjednik Emmanuel Macron bio je puno neodređeniji. Spominjao je skoru isporuku desetaka oklopnih vozila, između ostalih, kako ih je on nazvao lakih tenkova AMX-10RC. No mediji su dan poslije (16. svibnja) objavili da će i Francuska isporučiti Ukrajini krstareće projektile SCALP-EG (francuska oznaka za projektile Storm Shadow).

Pritom su izuzetno važna zadnja dva slova (EG), koja označavaju varijantu projektila namijenjenog upotrebi u francuskom ratnom zrakoplovstvu, a ne za izvoz. Izvozna varijanta zbog sporazuma Missile Technology Control Regime (MTCR) ne smije imati domet veći od 300 km pa službeno ima 250, a stvarno 290 km.

Storm Shadow i SCLAP-EG ne potpadaju pod ograničenja MTCR sporazuma te imaju domet veći od 560 km. Tako sada između najnovijih ukrajinskih krstarećih projektila i ciljeva u dubini ruskog teritorija stoji samo obećanje Zelenskog dano Sunaku da Storm Shadowse neće poslati prema Rusiji.

Tajno britansko oružje

Kad već spominjemo britanskog premijera, Rishi Sunak je Zelenskom na sastanku 15. svibnja obećao nastavak vojne pomoći, između ostalog, isporuku dronova kamikaza dometa većeg od 200 kilometara. Sad se svi vojni stručnjaci u nevjerici češkaju iza uha jer ništa takvo nije poznato i zasigurno nije u operativnoj upotrebi.

Ako je za vjerovati britanskom The Telegraphu, riječ je o tajnom projektu tvrtke QinetiQ financiranom sredstvima britanskog ministarstva obrane. Telegraph tvrdi da se radi o projektu namjenski razvijenom za Ukrajinu iako je sasvim sigurno da će se isti dron kamikaza naći i u naoružanju britanske vojske (ako se pokaže uspješnim).