ČEŠKA vlada nazvala je Rusiju izravnom prijetnjom, a Kinu sustavnim izazovom u novoj sigurnosnoj strategiji, koju je kabinet prihvatio jučer, a koja odražava, kako je navedeno, kraj razdoblja mira i stabilnosti u Europi nakon završetka hladnog rata.

Srednjoeuropska zemlja i članica NATO-a i EU "mora se pomno pripremiti za mogućnost da postane dio oružanog sukoba", premda rizik od napada na zemlju ostaje nizak, stoji u strateškom dokumentu.

"Rusija je fundamentalna prijetnja našoj sigurnosti"

Češka Republika počela je razmatrati odnose s Rusijom i Kinom kada je sadašnja vlada preuzela dužnosti krajem 2021., nakon što je prethodna vlada bivšega predsjednika Miloša Zemana održavala bliske kontakte s obje zemlje.

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., sadašnja vlada desnoga centra ubrzo je pružila potporu Kijevu šaljući vojnu opremu, uz ostalo i tenkove.

"Rusija namjerno djeluje protiv češke političke, ekonomske i društvene stabilnosti", stoji u strateškom dokumentu. "Ona predstavlja fundamentalnu prijetnju našoj sigurnosti", dodaje se.

Kina, ističe se, "dovodi u pitanje međunarodni poredak", što ima štetne posljedice po euro-atlantsku sigurnost.

"Zajednički interes Rusije i Kine je oslabiti utjecaj i jedinstvo demokratskih zemalja. To sistemsko suparništvo je dugoročno", ističe se.

U prijašnjoj češkoj sigurnosnoj strategiji iz 2015. Rusija i Kina se ne spominju poimence.

Optužuju Rusiju za eksploziju u skladištu oružja

Veze s Rusijom postale su napete 2021., prije rata u Ukrajini, kada su češke sigurnosne službe optužile Rusiju da stoji iza eksplozije u skladištu oružja 2014. godine, zbog kojega su protjerani deseci ruskih diplomata. Rusija je opovrgnula te optužbe.

U strategiji stoji da Rusija hibridnim djelovanjem oslabljuje demokratske institucije i destabilizira društvo.

"Ne dogode li se temeljne i duboke političke i društvene promjene u Rusiji, Rusija će ostati prijetnja europskom prostoru, bez obzira na ishod rata u Ukrajini", stoji u dokumentu.

Odnosi s Kinom zahladili su kada se planovi za velike kineske investicije nisu ostvarili i kada su češki parlamentarni vođe i sadašnja vlada produbili veze s Tajvanom, premda te dvije zemlje nemaju službene diplomatske odnose.

Česi su upozorili i na uporabu kineske tehnologije i kritične infrastrukture. "Postoji opasnost od kineskih ulaganja u češku i europsku infrastrukturu, dominacije u strateškim opskrbnim lancima, kontrole ključne robe i razvoja novih tehnologija, uglavnom umjetne inteligencije bez obzira na etičke norme i međunarodne standarde", stoji u novoj sigurnosnoj strategiji.