POSLIJE velikih inflatornih skokova cijena energenata nakon početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine Europa se sada suočava s potencijalnom prekomjernom opskrbom plinom i posljedičnim velikim padom cijena. Također je potrebno pronaći veće kapacitete za skladištenje, piše Deutsche Welle.

"Kako se ljeto približava, Europska unija se suočava s neobičnom situacijom usred najgore energetske krize u svojoj povijesti: previše je plina", upozorili su Akos Losz i Ira Joseph, istraživači iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.

Prošlog kolovoza cijene u Uniji skočile su na najvišu razinu od 350 eura (380 dolara) po megavat-satu zbog nestašica izazvanih prekidom isporuke iz Rusije, prije nego što su 2023. pale, dijelom zbog toga što je zima bila blaža nego što se očekivalo. Nagli skokovi iz 2022. doveli su do masovne državne intervencije, pri čemu su vlade članica EU izdvojile 646 milijardi eura za zaštitu kompanija i potrošača, navodi analitički centar Bruegel.

Bez isporuka plina iz Rusije, europska tržišta su sada drugačije izbalansirana nego u prošlosti, što znači da bi porast potražnje ili prekid u opskrbi mogao imati disproporcionalne posljedice, kaže Kamil Lipinski iz Poljskog ekonomskog instituta (PIE).

Ukrajinsko skladištenje kao balansiranje tržišta

Glasnogovornik Europske komisije Tim McPhie potvrdio je za DW da će zemlje članice EU morati popuniti svoja skladišta na 90 posto kapaciteta do studenog.

Njemačka skladišta plina, koja pokrivaju 22 posto ukupnog kapaciteta skladišta u Uniji, mogla su osigurati opskrbu za cijelu EU kako bi se izbjeglo smanjenje isporuke kupcima i kritičnim elektranama koje koriste plin, kaže Lipinski. Ali samo po sebi to nije dovoljno da uravnoteži cijene širom EU, tako da Bruxelles mora gleda puno šire.

"Europa treba iskoristiti što je moguće više kapaciteta ukrajinskog podzemnog skladištenja kako bi pokrila potencijalne skokove potražnje u zimskom razdoblju", rekao je za DW Jacopo Casadei iz think tanka Energy Aspects.

Ukrajina je 2020. uskladila svoj regulatorni okvir s EU i smanjila troškove skladištenja plina u domaćim skladištima za trgovce sa sjedištem u EU obaranjem tarifa i carina. Prije dva mjeseca Ukrtransgaz, operater za skladištenje plina, certificiran je u skladu s propisima EU. Ukrajinsko tržište također nudi skladištenje po fiksnoj cijeni, čime se izbjegavaju fluktuacije na spot-tržištu.

Ukrajinska skladišta

Ukrajinska skladišta, koja su u vlasništvu državne kompanije Naftogaz, imaju ukupan kapacitet od 31 milijardu kubičnih metara u 11 podzemnih skladišta. Kapacitet ukrajinskih skladišta plina nadmašuju samo SAD i Rusija. Ukrajina te kapacitete posjeduje zbog ranije uloge kao glavne tranzitne zemlje za ruski plin u smjeru Europe.

Naftogaz, matična kompanija Ukrtransgaza, kaže da može ponuditi deset milijardi kubičnih metara skladišnog kapaciteta za zemlje EU, što je dodatak od deset posto postojećim kapacitetima skladišta plina u Uniji koji iznose stotinu milijardi kubika. To bi moglo biti prošireno na 15 milijardi kubičnih metara ako Ukrajina ponovno preuzme teritorij koji je okupirala Rusija, navodi Naftogaz.

Oko 25 milijardi kubika skladišnog kapaciteta, ili 80 posto ukupnog kapaciteta ukrajinskih skladišta plina, nalazi se u zapadnoj Ukrajini, u blizini poljske i slovačke granice.

Još dvije milijarde kubika nalaze se u središnjoj Ukrajini, daleko od linija bojišta. Dodatne četiri milijarde kubika bliže su istočnim ulaznim točkama za ruski plin, dijelom na okupiranom teritoriju. Objekt Verhunske, sa skladišnim kapacitetom od 0.4 milijarde kubika, nalazi se u Luhanskoj oblasti pod kontrolom Rusije.

Skladište u Strijskoj oblasti, južno od Lavova, najveće je u Europi i može skladištiti četiri puta više prirodnog plina od najveće lokacije u Njemačkoj, a stručnjaci kažu da se lako povezuje na mreže EU. Dužnosnici Unije navodno razmišljaju o tom postrojenju, koje može skladištiti 17.05 milijardi kubičnih metara plina.

Operator sustava za prijenos plina u Ukrajini kaže da taj sustav u zemlji ima preko 100 transportnih ruta između njezinih objekata i granica EU.

"Potrebno je smanjenje rizika"

"Rusija je metodična u načinu na koji napada infrastrukturu, uglavnom da bi nanijela patnju ukrajinskom stanovništvu, ali drži svoj tranzit plina netaknutim. Nisam sigurna misli li da ga može koristiti u budućnosti", kaže Anna Mikulska s Instituta Baker za javnu politiku Sveučilišta Rice. Rusija i dalje šalje nešto plina preko Ukrajine. U teškim tržišnim uvjetima to bi mogao postati još jedan način pritiska na Europu, dodala je Mikulska.

Oštećenje plinske infrastrukture, gubitak kontrole nad određenim objektima i vladine zabrane izvoza prirodnog plina u hitnim slučajevima samo su neki faktori rizika s kojima se suočavaju europski trgovci, navodi se u izvještaju Poljskog ekonomskog instituta.

Skladištenje plina treće strane u Ukrajini zahtijevalo bi javna jamstva za komercijalne kompanije kako bi koristile kapacitete u vlasništvu države, smatraju stručnjaci Centra za globalnu energetsku politiku.

Jedan od njihovih prijedloga je i da se u sve to uključi Europska banka za obnovu i razvoj. Zajmodavac bi mogao osigurati jamstva za pokrivanje političkih i ratnih rizika. Ali banka je za DW rekla da je prerano za objavljivanje bilo kakvih detalja.

Tim McPhie je potvrdio da Europska komisija traži način na koji bi garancije koje izdaju javne institucije mogle "pokriti" adekvatno osiguranje za prirodni plin koji se skladišti u Ukrajini. Ali vremena je malo.