UZBEKISTANSKI predsjednik Šavkat Mirzijajev u nedjelju je ponovo izabran za šefa države s 87.1 posto potpore birača, objavilo je u nedjelju Središnje izborno povjerenstvo navodeći preliminarne rezultate.

Mirzijajev će tako produljiti svoju vladavinu za još sedam godina, samo nekoliko mjeseci nakon što je izmijenivši ustav ukinuo ograničenja zbog kojih bi morao odstupiti 2026.

Prijevremene izbore je sazvao nakon izmjene ustava putem referenduma na kojem je izmijenjen njegov broj mandata, a predsjednički mandat je produljen s dosadašnjih pet na sedam godina. 

Mirzijajev (65) je izveo Uzbekistan iz gotovo izolacije otkako je preuzeo vlast 2016. nakon smrti autokrata Islama Karimova, koji je vladao od sovjetskog doba i držao zemlju zatvorenom za veći dio svijeta.

Otvorena vanjska trgovina, ukinuta kontrola deviza...

Otvorena je vanjska trgovina, ukinuta je kontrola deviza, a politički sustav je donekle liberaliziran. Međutim, još uvijek nema jakih oporbenih stranaka i političara u zemlji koja nikada nije održala izbore koje bi međunarodni promatrači smatrali konkurentnim.

Kao i druge države u središnjoj Aziji, Uzbekistan pokušava umanjiti kolateralnu štetu od zapadnih sankcija nametnutih njegovom tradicionalnom trgovačkom partneru Rusije zbog rata u Ukrajini.

Očekuje se da će zbog slabljenja ruskog rublja Taškent imati smanjene priljeve deviza od milijuna Uzbekistanaca koji rade u Rusiji.

Uzbekistan, nekoć izvoznik energije, sada troši više nafte i plina nego što proizvodi i kupuje ruske ugljikovodike, profitirajući od toga što Moskva preusmjerava izvoz koji je prije išao na Zapad.

Politički, Taškent je zadržao neutralnost, pozivajući na mir u Ukrajini i obvezao se da će se pridržavati zapadnih sankcija, zadržavajući normalne veze s Moskvom. Nije priznao samoproglašene ruske republike na istoku Ukrajine.