VIJEĆE UN-a za ljudska prava usvojilo je rezoluciju kojom se osuđuju spaljivanje Kurana i ostali oblici vjerske mržnje, premda je nekoliko zemalja upozorilo da se tim tekstom krši sloboda izražavanja.

Rezolucija je usvojena nakon hitne rasprave koju je zatražio Pakistan, u ime nekoliko zemalja članica Organizacije islamske suradnje (OIC), nakon spaljivanja Kurana u Švedskoj.

Odobrilo ga je 28 od 47 članica ovog vijeća, uključujući Kinu, Ukrajinu i većinu afričkih zemalja.

Sedam je članica bilo suzdržano, a dvanaest je glasalo protiv, uključujući Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države i Kostariku.

Tekstom se osuđuje "svako zagovaranje i iskazivanje vjerske mržnje, uključujući nedavno spaljivanje Kurana, počinjeno javno i s predumišljajem" te se pozivaju zemlje da usvoje zakone koji će omogućiti da se pred lice pravde izvedu svi odgovorni za takva djela.

Od UN-a se traži da imenuje zemlje koje nemaju takvo zakonodavstvo i da organizira okrugli stol stručnjaka koji će ispitati tu temu.

No nekoliko je zemalja, uglavnom zapadnih, za vrijeme rasprava u srijedu i četvrtak izrazilo protivljenje ovim zakonima protiv bogohuljenja, istodobno oštro osudivši spaljivanje Kurana u Švedskoj.

SAD, EU i Britanija pozivaju na glasanje protiv rezolucije

Sjedinjene Države, Europska unija i Velika Britanija pozvale su na glasanje protiv rezolucije.

“Žao nam je što smo morali glasati protiv ovog neizbalansiranog teksta, ali on je u suprotnosti sa stajalištima za koja smo se dugo zalagali kada je riječ o slobodi izražavanja”, izjavila je američka veleposlanica Michèle Taylor.

Neke latinoameričke zemlje su bile suzdržane, među njima Meksiko i Honduras. Poput zapadnih zemalja procijenile su da bi bilo potrebno više vremena za pregovore i postizanje konsenzusa.

Dana 28. lipnja, irački izbjeglica je u Švedskoj na Kurban-bajram, praznik koji slave svi muslimani u svijetu, zapalio nekoliko stranica iz primjerka Kurana ispred najveće džamije u Stockholmu.

Švedska policija odobrila je održavanje skupa na kojemu su spaljene stranice Kurana, ali je kasnije otvorila istragu zbog "djelovanja protiv jedne etničke skupine", uz obrazloženje da se spaljivanje dogodilo ispred džamije. Incident je izazvao niz reakcija u muslimanskom svijetu.