DOK SE U Irskoj, ali i mnogim drugim zemljama Europske unije najviše traže programeri, u Hrvatskoj to su konobari. Pokazuje to istraživanje koje je objavljeno na stranicama Europske unije.

Europski gospodarski i socijalni odbor na LinkedInu je objavio istraživanje čija infografika se nalazi na stranicama Europske unije. Prema ovom istraživanju tako vidimo deset najtraženijih poslova u svim zemljama Europske unije u 2022. godini.

Kako vidimo, ljestvica je nastala prema ukupnom broju online oglasa objavljenima u ovim zemljama. Samim tim ne možemo reći da je najtočniji mogući prikaz poslova koji se traže, ali dovoljno je dobar smjerokaz. U Hrvatskoj putem interneta, eto, najčešće se tako traže konobari.

Evo što se sve traži u Hrvatskoj

Provjerili smo i koja su druga zanimanja koja se traže, te većina njih također spada u ona uslužne prirode.

Izjasnila se o ovoj temi i ekipa s Twittera koja ima jasno mišljenje.

Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja (ISCO) dijeli zanimanja u deset osnovnih velikih grupa. Iza te klasifikacije stoji cijela znanost, koja se može pronaći na internetu za one koji žele znati više, ali poanta priče je da na prvom mjestu dolaze menadžeri, viši funkcioneri i članovi izvršnih i zakonodavnih tijela, a zatim slijedi stručnjaci, tehničari, administrativni radnici, a potom i uslužna i trgovačka zanimanja, prije radnika u poljoprivredi.

U Hrvatskoj se tako najviše traže oni čija zanimanja spadaju upravo u uslužne djelatnosti, poput trgovine, ugostiteljstva, čišćenja, što je daleko od onih poslova koji se smatraju najatraktivnijima, što su svakako znanost, inženjerstvo, zdravstvo i socijalna skrb, IT sektor, a koja su tražena u bogatijim državama na Zapadu.

Provjerili smo što o hrvatskom tržištu rada piše na stranicama Europske unije:

"Procjenjuje se da je u trećem tromjesečju 2022. radno sposobno stanovništvo (u dobi od 15 i više godina) iznosilo 3.5 milijuna, od čega je 1.710.000 bilo zaposleno. Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 2022. iznosila je 6.7 posto.

U 2022. godini nastavljen je gospodarski oporavak nakon krize izazvane pandemijom. Procjenjuje se da je realni rast BDP-a dosegnuo oko 5 posto u 2022. godini. Prosječna neto plaća u 2022. godini iznosila je 1018 eura", piše.

Imamo i pregled po regijama. Tako se, recimo, u Gradu Zagrebu najviše traže zidari, tesari, rukovatelji građevinskim strojevima, vodoinstalateri, ali i konobari, kuhari, vozači... Što se tiče obale, najviše su se tražili konobari, kuhari, mesari, pekari, slastičari, pomoćni konobari, sobarice, čistačice...

U panonskoj Hrvatskoj, ali i sjevernoj Hrvatskoj, vrlo je slična potreba za radnicima kao u Zagrebu. Čini se kako su stoga sezonski poslovi na obali oni koji su najviše doprinijeli da zanimanja u ugostiteljstvu budu najtraženija.

Ovo je usporedba Hrvatske s nekim zemljama u EU

Usporedili smo Hrvatsku s pet drugih zemalja u Europskoj uniji. To su susjedne Slovenija i Mađarska, onda Bugarska koju smo uzeli jer se smatra jednom od siromašnijih zemalja u EU, ali i Irska, koja se pak smatra obećanom zemljom za Hrvate. Peta zemlja koju smo uzeli je Latvija, koja ima gotovo isto prosječnu plaću kao Hrvatska.

Jasno kako se Irska u ovom društvu izdvaja, ali zanimljivo je kako se i u Bugarskoj traže inženjeri, marketinški stručnjaci... I u Sloveniji, zapravo, slična je situacija kao u Hrvatskoj. Što se tiče druge susjedne države, Mađarske, vidljiva je razlika. Na petom mjestu su tu nosači, ali zatim slijede računovođe, programeri, inženjeri, marketinški stručnjaci.

I u Latviji, za koju smo naveli kako po standardu odgovara hrvatskim prilikama, traže se poslovi poput voditelja istraživanja i marketinških stručnjaka.

Ekonomski institut Zagreb prošle godine: Najtraženija zanimanja bila su prodavač, konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa

Recimo još kako su ovih podaci slični onima koje je prošle godine objavio Ekonomski institut Zagreb.

"U skladu s kretanjima na tržištu rada zadnjih godinu i pol dana, OVI indeks ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažna. U usporedbi s rujnom 2021. godine te rujnom pretpandemijske 2019. godine, ovogodišnji rujanski OVI pokazuje za 13.7 i 26.6 posto snažniju potražnju za radom", navodi.

Slično se može zaključiti i iz tromjesečnih podataka - u trećem kvartalu ove godine tražilo se 9.9 i 31.2 posto više radnika nego u trećem kvartalu 2021. i 2019. godine. Najtraženija zanimanja u rujnu ove godine bila su prodavač, konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa, dok je 48.5 posto oglasa za posao nudilo ugovor na određeno, a 42 posto ugovor na neodređeno, istaknuli su lani iz Ekonomskog instituta.

"Primjećuje se i rast oglasa za posao koji spominju mogućnost rada od doma, s 1.7 posto u rujnu lani na 2.5 posto u rujnu ove godine. Sličan trend rasta vidljiv je i s oglasima za poslove usmjerene na umirovljenike, kojih je u rujnu ove godine bilo tri posto, a u rujnu prošle godine 2.5 posto", navodi se u objavi Instituta.