KINESKI ministar obrane Li Shangfu upozorio je na sigurnosnoj konferenciji u Rusiji na "igranje vatrom" kada je u pitanju Tajvan, u prikrivenom napadu na Sjedinjene Američke Države. Govoreći na Moskovskoj konferenciji o međunarodnoj sigurnosti, Li je rekao da bi pokušaji da se "Tajvan iskoristi za kontroliranje Kine zasigurno završili neuspjehom", piše CNN.

Lijeve izjave su samo nastavak prethodnih sličnih komentara kineskih dužnosnika, ali mjesto njegovog govora bilo je značajno i simbolično s obzirom na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je Tajvan samoupravna demokracija i najavila je preuzeti kontrolu nad otokom, ako bude potrebno i silom. Kina je više puta kritizirala američke interakcije s Tajvanom, s kojim Washington nema službene diplomatske veze, uključujući prodaju američkog oružja.

Li, protiv kojeg je SAD 2018. uveo sankcije zbog kupnje ruskog oružja, pridružio se moskovskoj sigurnosnoj konferenciji na početku šestodnevnog putovanja u Rusiju i njezinog bliskog saveznika Bjelorusiju.

Visoki obrambeni dužnosnici iz više od 20 "prijateljskih država", uključujući Bjelorusiju, Iran i Mjanmar, također će prisustvovati forumu, izvijestili su ruski državni mediji, pozivajući se na moskovsko ministarstvo obrane koje svake godine organizira ovaj događaj. Nijedna zapadna zemlja nije bila pozvana, javili su državni mediji.

Putin snimio poruku

Ovo je Lijev drugi posjet Rusiji otkako je početkom ove godine preuzeo dužnost šefa obrane. Dolazi u trenutku kad Peking nastavlja jačati svoje sigurnosne veze s Moskvom, unatoč napadu na Ukrajinu, koji je izazvao humanitarnu katastrofu s globalnim posljedicama.

U unaprijed snimljenoj poruci za moskovsku konferenciju, ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je SAD za dolijevanje "ulja na vatru" globalnih sukoba, uključujući i podršku Ukrajini. Kina je koristila sličnu retoriku u svojim službenim komentarima o sukobu, unatoč tome što tvrdi da je i dalje neutralna strana i zagovornik mira. Li je u utorak također rekao prisutnima da je kineska vojska "čvrsta sila u održavanju svjetskog mira" te da kineski čelnik Xi Jinping ima za cilj stabilizirati globalnu sigurnost u "svijetu kaosa".

"Spremni smo surađivati s drugim vojskama kako bismo ojačali međusobno povjerenje u vojne sigurnosne strategije i praktičnu suradnju u raznim specijaliziranim područjima", dodao je Li.

Ruski državni medij Sputnik također je citirao Lija koji je rekao da vojni odnosi između Kine i Rusije nisu usmjereni ni na jednu treću stranu - što su kineski dužnosnici govorili i u prošlosti.

Sastanak sa Šojguom

Li se sastao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom kako bi razgovarali o suradnji između dviju vojski, javlja kineska agencija Xinhua. Kina i Rusija redovito izvode zajedničke vježbe, uključujući zajedničku pomorsku patrolu u blizini obale Aljaske posljednjih tjedana.

Kineski šef obrane također je održao bilateralne sastanke s Iranom, Saudijskom Arabijom, Kazahstanom, Vijetnamom i vojnim čelnicima drugih zemalja na marginama konferencije.

Lijevi komentari o Tajvanu na tragu su negativne reakcije iz Pekinga dok tajvanski potpredsjednik William Lai, favorit na predstojećim predsjedničkim izborima na otoku, planira zaustavljanja u SAD-u tijekom putovanja u službeni posjet Paragvaju.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ovo zaustavljanje u nedjelju, nazivajući Laija "izazivačem problema". SAD održava neslužbene odnose s Taipeijem nakon službene uspostave diplomatskih odnosa s Pekingom 1979. godine, ali je zakonom obvezan osigurati demokratskom otoku sredstva za samoobranu.

Tijekom govora u New Yorku, Lai je izjavio da Tajvan "nikada neće popustiti" pred prijetnjama iz Kine: "Bez obzira na to koliko je velika autoritarna prijetnja Tajvanu, apsolutno se nećemo uplašiti niti pokleknuti, podržavat ćemo vrijednosti demokracije i slobode."

Kina je posljednjih godina pojačala vojno zastrašivanje otoka, koje se često događa nakon sastanaka između tajvanskih čelnika i američkih zakonodavaca. Putinova invazija na Ukrajinu također je usmjerila povećanu pozornost na Tajvan kao potencijalno žarište u Aziji.

Unatoč velikim razlikama s geopolitičkim okolnostima Rusije i Ukrajine, perspektiva naizgled moćnijeg agresora koji pokreće napad vođen vizijom ujedinjenja pojačala je fokus na namjere Kine prema Tajvanu. Neki analitičari su sugerirali da je Kina promatrala reakciju Zapada na rusku agresiju u Ukrajini s ciljem razumijevanja mogućih odgovora na bilo kakve potencijalne buduće poteze protiv Tajvana.