RUSIJA je okupirala gotovo petinu teritorija Ukrajine, a protuofenziva Kijeva napreduje sporije nego što se očekivalo.

Kijev se za operaciju pripremao mjesecima

Uz golemu vojnu pomoć zapadnih zemalja Ukrajina je u lipnju pokrenula opsežnu protuofenzivu da bi istjerala rusku vojsku s teritorija koje je okupirala. Kijev se za operaciju pripremao mjesecima, gomilajući resurse i obučavajući vojnike. No za to su vrijeme Rusi stvorili snažnu obranu, pa ukrajinska vojska napreduje polako i uz značajne gubitke.

>>Protuofenziva ide jako teško, Ukrajinci imaju veliki problem. "Glavni udar tek stiže"

Sam Kijev ne šalje jasne poruke o tome kako protuofenziva napreduje. Da situacija nije onakva kakvu su Ukrajinci očekivali, potvrdio je u srpnju i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je napredak na bojnom polju u protuofenzivi Kijeva "sporiji od željenog". 

"Neki ljudi vjeruju da je ovo holivudski film i očekuju rezultate sada. Nije", rekao je Zelenski. Ovih dana Ukrajinci se pak hvale uspjesima. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar je objavila kako Ukrajina napreduje na istoku i jugu zemlje.

"U sektoru Bahmut prošli su tjedan oslobođena tri četvorna kilometra. A sveukupno je na južnom krilu sektora Bahmut već oslobođeno 40 km²", rekla je Maljar. Vojsku obilazi i predsjednik Zelenski. Nakon obilaska ukrajinske pokrajine Donjeck Zelenski je posjetio i bojišnicu jugoistočne regije Zaporižje.

"Hvala vam na službi, hvala što branite Ukrajinu na ovom važnom južnom pojasu", rekao je predsjednik koji je obišao poljsku bolnicu, objavljeno je na njegovoj web-stranici.

I Rusi su optimistični, iz NATO-a dolaze znakovite poruke

S druge strane, ruski ministar obrane Sergej Šojgu tvrdi da su resursi ukrajinske vojske gotovo iscrpljeni.

>>Rusija: Ukrajinski resursi su gotovo iscrpljeni

Šojgu uvjerava da Kijev ne postiže nikakve rezultate unatoč punoj potpori Zapada. Ustvrdio je da se "specijalna vojna operacija" u Ukrajini, kako Kremlj naziva rat koji je pokrenuo Vladimir Putin, pokazala kao ozbiljan test za rusku vojsku, ali i da je Rusija uspjela značajno povećati svoju proizvodnju oklopnih vozila.

Što se tiče zapadnog oružja isporučenog Kijevu, Šojgu je rekao da ono nije ništa posebno za ruske trupe. Logično je da oprečne informacije dolaze od dvije sukobljene strane. Znakovita je ipak izjava Stiana Jenssena, predstojnika Ureda glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

On je rekao da će se Ukrajina naposljetku možda morati odreći teritorija u korist Rusije u sklopu dogovora o okončanju rata. Jenssen je kasnije rekao da mu je žao zbog te izjave.

Američki obavještajci: Ukrajina neće postići ključan cilj ofenzive

>>Američki obavještajci objavili prognozu: Ukrajina neće postići ključan cilj ofenzive

Američka obavještajna zajednica procjenjuje da ukrajinska protuofenziva neće uspjeti doći do ključnog jugoistočnog grada Melitopolja, rekle su za The Washington Post osobe upoznate s povjerljivom prognozom. Pokaže li se ovo točnim, Kijev neće ispuniti glavni cilj i prekinuti rusku kopnenu poveznicu prema Krimu u ovogodišnjem napadu.

Tmurna procjena temelji se na brutalnoj stručnosti Rusije u obrani okupiranog teritorija kroz mrežu minskih polja i rovova i vjerojatno će potaknuti međusobno upiranje prstom unutar Kijeva i zapadnih prijestolnica zašto je došlo do protuofenzive koja je koštala desetke milijardi dolara zapadnog oružja i vojne opreme, a nije ispunila ciljeve.

Ukrajinske snage, koje napadaju prema Melitopolju iz grada Robotine udaljenog više od 80 kilometara, zastat će nekoliko kilometara izvan grada, rekli su američki dužnosnici. 

Melitopolj je kritičan za ukrajinsku protuofenzivu jer se smatra vratima Krima. Grad se nalazi na raskrižju dviju važnih autocesta i željezničke pruge koje Rusiji omogućuju premještanje vojnog osoblja i opreme s poluotoka na druga okupirana područja u južnoj Ukrajini.

"Odlučujući čimbenik za tempo ofenzive je kvaliteta ruske obrane. Imali su puno vremena i jako su se dobro pripremili. I jako otežali Ukrajini napredovanje", rekao je Rob Lee, vojni analitičar s Instituta za istraživanje vanjske politike., ističući rusko korištenje rovova, mina i zrakoplovstva. 

"Bit će jako dugo i bit će jako, jako krvavo"

Značajan dio javnosti očekivao je brže napredovanje ukrajinskih snaga zbog dvostruke protuofenzive koja je uspješno izvedena prošle jeseni u Harkivskoj i Hersonskoj oblasti. Tada je oslobođeno oko 18 tisuća kvadratnih kilometara okupiranog teritorija.

>>Američki general: Ukrajinska protuofenziva bit će jako duga i jako, jako krvava

Kako je tada pisao Washington Post, američki dužnosnici koji nisu bili posebno uključeni u planiranje ove protuofenzive u Harkivu bili su iznenađeni kao i Ukrajinci kada su se ruske linije počele urušavati.

Što se tiče aktualne protuofenzive, pojedini analitičari još su na njezinom početku govorili da će biti jako teška. Američki general Mark Milley još je početkom srpnja rekao da nije iznenađen što je napredovanje ukrajinskih snaga sporije od očekivanog, ali i dodao da Ukrajina "postupno napreduje".

"Stvarni ljudi nalaze se na tim bojištima i stvarni ljudi nalaze se u tim vozilima. Stvarna tijela raznose eksplozivi. Rekao sam da će trebati šest, osam, 10 tjedana, bit će jako teško. Bit će jako dugo i bit će jako, jako krvavo. I nitko ne bi trebao imati nikakvih iluzija o tome", rekao je.

Rusija je okupirala gotovo petinu teritorija Ukrajine, a Zapad gubi strpljenje

Isti general sredinom srpnja je rekao da ukrajinska protuofenziva nije neuspješna

"Počela je prije otprilike pet ili šest tjedana. No, situacija ide sporije nego što se očekivalo. Zašto? Jer to je razlika između rata na papiru i stvarnog rata. Ovo su stvarni ljudi sa stvarnim strojevima. Na terenu su i stvarno čiste prava minska polja. I stvarno umiru", kazao je Milley.

"Kada se to dogodi, dolazi do usporavanja. I to je ispravno. Moraju preživjeti i proći kroz minska polja. To je daleko od neuspjeha. Mislim da je prerano za takav sud. Čeka ih još puno borbi", dodao je.

Rusija je okupirala gotovo petinu teritorija Ukrajine, protuofenziva očito ne ide najbolje te, kako piše većina analitičara, Zapad polako gubi strpljenje. Zastoj u ofenzivi i potencijalno neriješen ishod sukoba na zimu mogli bi imati posebne posljedice u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje bi se mogla pojačati pitanja o američkoj podršci ratu u burnoj izbornoj godini, naveo je CNN u nedavnoj analizi.

Ogroman je pritisak na Ukrajinu

Stoga postoji ogroman pritisak na Ukrajinu da ovog ljeta ostvari značajne proboje na bojištu. No, dosad se ofenziva pokazala mukotrpnom i sporom, što povećava vjerojatnost da bi rat mogao trajati barem do duboko u sljedeću godinu.

Ako se to dogodi, jednadžba koja podupire cijeli sukob - koja uključuje sposobnost Ukrajinaca za borbu, američki apetit za pakete pomoći teške više milijardi dolara i Putinovu toleranciju za strašne gubitke - bit će još napetija.

Što se može dogoditi ako protuofenziva doista propadne?

Avdagić: Ukrajina ovisi o međunarodnoj pomoći

Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar, za Index je komentirao situaciju s ukrajinskom protuofenzivom.

"Ukrajina sada ima ofenzivnu ulogu, kakvu-takvu. Protuofenziva je uvijek strateškog karaktera, a premalo znamo o tomu kako ju je Ukrajina osmislila i kako ju Rusija predviđa. Sjetimo se samo rušenja akumulacijske brane...", podsjeća naš sugovornik.

"Ukrajinci više nisu samo fokusirani na obranu nego aktivno rade na oslobađanju svojih teritorija. Brzo ili sporo, stvar je tumačenja. Diskurs je postao takav da se očekivalo neku brzu promjenu, ali čini mi se kako je to više medijski otvoreno. Naravno, Ukrajina ovisi o međunarodnoj pomoći i podršci, prije svega Zapada, koja je sada, a i dalje, deklaratorno vrlo snažna, a takva je manje-više i praktično", dodaje Avdagić.

"Dok Ukrajinci ne gube teritorij, oni napreduju"

"Podsjetio bih kako su bila brojna nagađanja što će biti nakon izbora u Italiji. I što se dogodilo? Ukrajina i dalje ima podršku Italije. Neke stvari treba gledati i kroz okvir predizbornih kampanja, a njih ne manjka na Zapadu. Dijalog je takav, demokracija tako funkcionira. S druge strane, bitnije, tu su očekivanja samih Ukrajinaca, pitanje postoji li njihov zamor. Zasad ga ne vidimo, a to je dosta važno, presudno, rekao bih", ističe analitičar.

"Općenito gledano, dok Ukrajinci ne gube teritorij, oni napreduju. Sjetimo se Domovinskog rata. On je također imao vrijeme relativno usporenog tijeka, ali zatišje u ratu redovito je zatišje pred buru, vojnu ili diplomatsku, ili i jednu i drugu", objasnio je.

"Rusija je sve usamljenija"

Ističe kako vojnim analitičarima prepušta jasnije formiranje ocjene stanja na terenu.

"Ali ako to gledamo iz međunarodne perspektive, Ukrajina stoji dobro, ima kontinuiranu podršku, dok je Rusija sve usamljenija. Ne želim podcijeniti snagu Moskve, koja se očigledno pripremila na posljedice, samo je pitanje je li doista spremna na dug rat, kako se često komentira.

Zasad vidimo više pukotina u stabilnosti Rusije nego u Ukrajini. To treba uzeti u obzir gledajući širu sliku. Kremlj je uveo od Sovjetskog Saveza nezapamćenu represiju i kontrolu, ali broj mrtvih raste, one konzervativnije brojke kreću se oko 50 tisuća poginulih. Puno je to i za jednu Rusiju.

Zamislite samo vrijeme potrebno da se izgovore te brojke, od jedan do pedeset tisuća. Ginu i Ukrajinci, civili, ne samo vojnici, ali tragedija je ništa manja bez obzira na uniformu. Ukrajinci očigledno ne žele biti dio Rusije, odnosno bolje rečeno ovakve Rusije. Je li se tu nešto promijenilo? Nije. To je protuofenziva srca i stava koji su od početka imali", govori.

"Pregovori bi vjerojatno zahtijevali velike teritorijalne ustupke, onda je Moskva neupitni pobjednik"

Kakva realnost u geopolitičkom smislu čeka Ukrajinu ako ofenziva ne uspije? Kakva realnost čeka Rusiju u istom slučaju?

"To je zanimljivo pitanje. Netko bi u jednom trenutku trebao reći kako je propalo. To bi značilo kako Ukrajina nema kapaciteta za daljnje ofenzivno djelovanje, bilo da je nastupio nacionalni zamor, što definitivno znači kraj svega, ili kako nemaju dovoljno resursa, što bi značilo da zapadne zemlje ne pomažu, iz bilo kojeg razloga", odgovara nam Avdagić."

"U tom slučaju imamo ili primirje ili diplomatsko razrješenje kraja agresije. Primirje, jasno, ne znači kraj rata. U slučaju pregovora, to bi vjerojatno tražilo velike teritorijalne ustupke i još štošta. Moskva bi u tom slučaju neupitno bila pobjednik, ako u pregovore nije ušla radi teških vojnih poraza.

No to je minimum koji Putin i mora ostvariti, pregovore i teritorijalne ustupke Ukrajine, legitimiziranje aneksije Krima i više. Ako bi nastupio potpuni poraz Ukrajine, bez obzira na oslabljenost Rusije, ona bi postala izravna prijetnja ostatku Europe. Ušli bismo u razdoblje velike nestabilnosti, vjerujem kako bismo ova vremena inflacije pamtili kao dobra naspram onoga što bi uslijedilo", objasnio je.

"Pregovori u ovim uvjetima daju određenu prednost Moskvi"

Dotaknuo se pregovora, odgovorivši na pitanje jesu li oni jedina mogućnost.

"Oni su najbolje rješenje za zaustavljanje krvoprolića. No za to su potrebne pretpostavke. Kina bi, recimo, mogla biti velika prevaga, uskrata njezine podrške Moskvi posve bi ju izolirala.

No kineska politika gleda jako unaprijed i neće povući poteze koji bi joj štetili, njezinu položaju, koji je zahvaljujući ovom ratu samo ojačao. Pregovori u ovim uvjetima daju određenu prednost Moskvi. Međutim, oni zasad moraju izvući ne samo Krim nego i četiri regije koje i ne kontroliraju u potpunosti. Govorimo o Donjecku, Luhansku, Hersonu i Zaporižji.

Oni ih de iure smatraju svojim regijama i ne vidim jednostavan način da se to drugačije prelomi, dok god Rusija nije usamljena, odnosno ima kakve-takve, iako i samo oportunističke saveznike, među kojima je prije svega bitna Kina", ističe.

"Ukrajina kojoj se ne pomaže velik je problem za EU i Zapad"

Što bi Zapad mogao napraviti u slučaju propasti protuofenzive?

"Zapad može nastaviti pomagati Ukrajini dok ona čeka novi ruski razdor i novu priliku za pokušaj povratka. Ostaviti Ukrajinu bez pomoći bio bi velik problem za Europsku uniju, ali i kredibilitet Zapada. Dosad upućena pomoć, najizdašnija iz SAD-a, nije ugrozila zapadne ekonomije, a bojazan je prije svega u energetskom smislu za Europu koja je ipak svakim danom sve neovisnija i stabilnija.

Vjerujem kako većina svijeta želi što brži kraj ove mučne priče, rijetke zemlje su profiteri svega, a najlakše bi se sve to rasplelo krajem ove imperijalističke pozicije Rusije. Pod Putinom to očigledno nije moguće", dodaje Avdagić.

"Sjetimo se 2022., bit će još gore"

U nekom hipotetskom slučaju, da Rusija dobije ono što hoće, je li to ujedno geopolitički poraz Zapada?

"Ovisi o čemu se radi. Ako je to čitava Ukrajina, apsolutno bi to bio poraz Zapada, ali i krah svijeta u kojem smo do jučer živjeli", govori Avdagić.

"S druge strane, zapadne zemlje su čitavo vrijeme pokušavale iznaći način da spriječe tu agresiju, a potom i da je zaustave, a sve kako bi svijet ostao stabilan, trgovina postojeća... Teško je shvatiti kako netko ne želi ovakav svijet, nego povratak na nešto staro, odnose kakvih se dobar dio stanovništva ne može osobno sjetiti, a koje su i oni najstariji željeli zaboraviti.

Sjetimo se 2022. i početka ove faze agresije, zabrinutosti, crnog scenarija. Možemo hipotetski govoriti o novoj podjeli, željeznoj zavjesi koja je de facto već tu, ali ju teže shvaćamo zbog komunikacija koje su teško raskidive i ipak postojeće, od društvenih mreža nadalje", dodaje naš sugovornik.

"Vrijeme radi manje za Kremlj"

"Rekao bih kako ipak svi čekaju nešto što će promijeniti stvari u njihovu korist, tako je u Moskvi, tako je i diljem Zapada, da ne govorim u Ukrajini. Putinovi saveznici nadaju se krahu Ukrajine i novoj podjeli karata. Zapad se nada snažnoj ukrajinskoj protuofenzivi, prevratu u Moskvi", govori analitičar.

"Ipak, vrijeme radi manje za Kremlj. Ukrajinci su se pokazali zavidnim protivnikom, od propale države, kako su je mnogi gledali, do otpora koji je toliko snažan da sigurno impresionira sve one u Moskvi koji strateški planiraju. Na kraju, mi, EU, NATO, nismo u tom ratu direktno, apetita za to nema. Možemo priželjkivati ishod, ali on ovisi najviše o Ukrajini, a potom o Rusiji.

Svi mi smo publika koja tek plaća ulaznice za krvavu predstavu. Hoće li nam se svidjeti završni čin, malo koga previše zabrinjava. Treba li? Apsolutno!", zaključuje Avdagić.