GODINE 2019. objavljeno je da će Rijeka ulupati desetke milijuna kuna u obnovu Titovog broda Galeb. Galeb je olupina napravljena 1938. godine. Ni po čemu poseban brod u nautičkom smislu, izvorno napravljen za prijevoz banana, u Jugoslaviji je postao Titova jahta. Raspadom Jugoslavije raspao se i Galeb.

Tako je hrđa desetljećima uništavala brod koji je po brojnim parametrima odavno spreman za rezalište. No, Rijeka je 2019. godine od njega odlučila napraviti muzej, a uz muzej ponuditi i komercijalni sadržaj u smislu ugostiteljskih objekata te smještaja.

Ugovor za obnovu broda, koji će biti pretvoren u muzej, potpisan je krajem studenog 2019. s tvrtkom Dalmont iz Kraljevice, a ukupna cijena radova, objavljeno je tada, iznosit će 46.9 milijuna kuna, bez PDV-a. S PDV-om taj se iznos penjao na 59 milijuna kuna.

Kako je krajem 2019. godine predviđeno, po tadašnjem planu udio grada Rijeke trebao je iznositi 29.7 milijuna kuna, udio Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iznosi 28.2 milijuna, a 686.6 tisuća kuna plaćeno je iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Predviđeno je da radovi traju 14 mjeseci, odnosno brod bi, kako su riječki čelnici tada uvjeravali javnost, trebao biti završen u siječnju 2021. godine.

Radovi kasnili, cijene se digle...

Jasno, kako to često biva, radovi su debelo kasnili, a troškovi su se povećali. U svibnju 2022. godine, kad su radovi trebali već odavno biti gotovi, riječke gradske vlasti priznale su da će stvari potrajati i da će cijena biti puno veća od predviđene.

Gradonačelnik Marko Filipović tada je rekao da će svota biti tek nešto veća od predviđene, dok je pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar rekao da bi projekt mogao koštati do 110 milijuna kuna.

Dakle, gotovo duplo od planiranog. Tada je Šarar, kako je pisao Novi list, govorio da će u roku dvadesetak dana, a pazite da govorimo o svibnju 2022. godine, biti raspisani natječaji za zakup komercijalnog dijela Galeba.

Tada su u gradu, a činili su to i kasnije, optimistično najavljivali da zainteresiranih ima i da su dobili pisma namjere.

Obnova Galeba postala je i ostala kroz sve ove godine razlog za brojne sukobe među riječkim političarima, bilo da se radi o ekonomskim ili ideološkim neslaganjima, a često jednim u kombinaciji s drugim.

Kakva je situacija danas?

Godinu i par desetaka milijuna kuna kasnije, Galeb još nije otvoren. Danas imamo i nastavak priče koja i jest razlog za pisanje ovog članka koji služi kao dobar primjer kako gradske vlasti spremno i bez okolišanja bacaju proračunski novac bez ikakve ideje kako taj novac oploditi i oplemeniti.

Naime, na javnom natječaju za davanje prostora u zakup, onih prostora za koje su riječki političari godinama govorili da postoje zainteresirani, nije se javio nitko.

Nitko od poduzetnika, dakle od ljudi koji ulažu svoj novac da bi taj novac oplemenili, ne vidi dobru priliku za ulaganje u nešto u što je bačeno na desetke milijuna kuna novca poreznih obveznika.

Iako je natječaj za zakup broda Galeb produžen, i iako su u gradskoj vlasti očekivali da bi ovaj put moglo biti zainteresiranih zakupaca, to se nije dogodilo budući da do 28. kolovoza 2023. godine nije stigla ni jedna ponuda, piše Novi list.

Kada je riječ o potencijalnim zakupcima, optimist je bio i riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji je bio uvjeren da bi se ta priča mogla uspješno okončati.

"Iako je nekoliko poduzetnika iskazalo svoj interes uoči i tijekom natječaja za zakup dijela broda Galeb za ugostiteljsku i djelatnost smještaja, taj interes nažalost nije i formaliziran te na natječaj u za to predviđenom roku nije stigla niti jedna ponuda", kaže.

Nema ponuda, ali gradske vlasti nastavljaju s obnovom

"Na nama je sada da dodatno razmotrimo i analiziramo uvjete ovog natječaja, a potom i donesemo odluku o daljnjim postupcima vezanim uz ugostiteljsku i smještajnu djelatnost, te o novom natječaju. Do tada, nastavljamo s prenamjenom broda Galeb u muzej.

Naime, poznato je da se natječajem tražio zakupac za manji dio površine broda, odnosno za 993 četvorna metra broda od ukupno 5549 četvornih metara površine Galeba, te da se najveći dio broda preuređuje u muzej", izjavio je riječki gradonačelnik Marko Filipović nakon još jednog neuspješnog natječaja za zakup komercijalnog dijela Galeba.

Na prvom natječaju površina palube broda koja se daje u zakup nije bila precizirana točnim brojem četvornih metara, već je navedeno "do 343 četvorna metra", zbog toga što nisu bili poznati uvjeti priveza broda i točna površina na dijelu palube koju zauzima sva potrebna oprema za siguran privez.

Došlo je do ispravke u produženom natječaju pa je navedeno da je površina otvorene palube koja se daje u zakup 269 četvornih metara.

Kada je riječ o komercijalnim sadržajima za koje se tražio zakupac, riječ je o ugostiteljskom objektu i hostelu za koje je predviđena površina od 993 četvorna metra. S novoutvrđenom površinom prostora i zadanom cijenom od 11.02 eura po četvornom metru, početni iznos mjesečne zakupnine smanjen je za 815 eura i iznosi 10.943 eura. Izmjenama i dopunama natječaja smanjen je i iznos jamčevine koja se mora uplatiti za pristup licitaciji – s 44.094 na 41.036 eura.

Drugi natječaj

Na produženom natječaju promijenjen je i postotak u kojem zakupnik sudjeluje i u troškovima održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda Galeb sa svim potrebnim servisima, u postotku od 17.90 posto ukupnih troškova navedenog održavanja, osim sustava klimatizacije i ventilacije koji je zaseban dio, za dijelove broda Galeb, koji se daju u zakup u obvezi je održavanja zakupnika.

Prema natječajnim uvjetima, zakupac komercijalnog dijela budućeg broda-muzeja o svom trošku mora urediti 993 četvorna metra prostora budućeg restorana, terase i hostela, piše danas Novi list.

Ljudi očito nemaju financijski interes u ovom

Nije ovo prva priča o rasipanju novca poreznih obveznika, takvih je priča na tisuće. Ovo je samo još jedan dobar primjer kako su često političari, namjerno ili slučajno, u potpunom nesrazmjeru s realnošću. Stoji li iza obnove Titova Galeba ideološka pozadina ili potpuno kriva ekonomska procjena, na kraju dana nije bitno. 

Zasad nitko nema želju ni namjeru otvoriti ni kafić ni hostel, obnova se produžila, a novci su isparili.

A kad će brod biti obnovljen?

Zadnje, i ne najmanje bitno, brod koji je trebao biti obnovljen i stavljen u komercijalnu funkciju 2021. godine još uvijek nije nit obnovljen nit u funkciji. Obnovljen bi trebao biti krajem godine, s velikim izgledima da se to prolongira na iduću godinu.

No, sve je to pod velikim upitnikom. Zainteresiranih za komercijalni sadržaj očito nema pa će, ako ih uopće uspiju naći, trebati još barem nekoliko mjeseci da eventualni zakupac uredi prostor i osposobi ga za komercijalnu djelatnost.