RUSIJA je u srijedu doživjela najveći napad dronovima od početka svoje invazije na Ukrajinu. Na udaru je bilo pet regija u središnjoj Rusiji i regiji Pskov.

S više desetaka dronova napadnuti su zrakoplovna baza Pskov i 334. zrakoplovna regimenta, opremljena transportnim avionima Il-7. Uništena su najmanje dva ruska vojna aviona, iako proukrajinski online izvori navode da ih je u plamenu nestalo i više.

Napadnute mete u više regija

Treba istaknuti i da su u istoj noći dronovima napadnute mete u više ruskih regija. I Pentagon je, podsjetimo, nedavno poručio da ne potiče niti odobrava napade na ruski teritorij, ali ih očekuje sve više.

Ti napadi odvijaju se svaku noć, još od početka svibnja.Tada su jedna za drugom dvije male letjelice doletjele do Kremlja i pogodile tamošnju kupolu palače Senata. Bio je to prije svega simboličan ubod nožem u srce ruske prijestolnice.

Otad su napadi na Moskvu sve češći: bespilotne letjelice su već četiri puta pogodile poslovnu četvrt Moskve s neboderima, gdje se nalaze i dva ruska ministarstva. Posljednjih tjedan dana ukrajinski dronovi gotovo svakodnevno gađaju Moskvu.

BBC je objavio vrlo zanimljivu reportažu svog moskovskog dopisnika Willa Vernona o atmosferi u glavnom gradu Rusije godinu i pol dana nakon što je Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu. Glavni osjećaj koji je BBC-jev reporter stekao u Moskvi je sveopća nervoza.

U lipnju je osnivač plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin pokrenuo pobunu i marširao na glavni grad. Vođa Wagnera potom je smrtno stradao u misterioznoj zrakoplovnoj nesreći, što je pak dovelo do optužbi za umiješanost Kremlja u pad aviona.

Ranije ovog mjeseca vrijednost rublja je drastično pala. Tu su i spomenuti napadi dronovima na Moskvu koji su postali gotovo svakodnevna pojava. Iako se čini da Rusi ne brinu previše o ovim događajima, mnogi priznaju da su zabrinuti za sadašnjost, kao i da se boje budućnosti.

Ogorec: Neće ovo značajno promijeniti stanje

Osim što unose nervozu, koliko ovi napadi mogu doista biti efektivni? Vojni analitičar Marinko Ogorec rekao je za Index kako i jedna i druga strana masovno koriste dronove.

"Očito je postalo jasno da Ukrajinci mogu dohvatiti i Pskov, zračnu bazu na sjeveru Rusije, poprilično udaljenu od rusko-ukrajinske granice. Ukrajinci tako demonstriraju što sve mogu. Treba reći i kako Rusija uzvraća istom mjerom. Ali hoće li to što promijeniti?

Neće promijeniti značajno stanje na bojišnici. To se nikad nije dogodilo, neće ni sad. Može dodatno vršiti pritisak na stanovništvo, pogotovo rusko, koje nije bilo zahvaćeno borbenim djelovanjima, tu značaj postoji oko samog psihološkog pritiska.

"Podsjeća me ovo na iračko-iranski rat"

Podsjeća me ovo na drugu fazu iračko-iranskog rata, koji je poznat kao rat gradova, kad nijedna strana nije mogla imati značajne uspjehe na ratištu, počeli su se samo gađati gradovi druge strane. I to je trajalo do kraja sukoba, dok se jedni i drugi nisu iscrpili.

Iračko-iranski rat je ipak jedno, ovo je drugo. Očito je da je u pitanju proširenje eskalacije na civilno stanovništvo, a vidimo i nevjerojatnu učinkovitost dronova u ovom ratu", navodi Ogorec.

Ističe kako se ta učinkovitost očituje u mnogim poljima.

"Njima se izviđa, snima, navodi topništvo, snimaju se konkretni podaci, otkrivaju se protivnički ciljevi, gađaju se ti isti ciljevi. Cijela je paleta situacija u kojima su dronovi jako učinkoviti. To je sredstvo budućnosti, to je, pogotovo nakon situacija u ovom ratu, sve jasnije", objasnio je on.

Dodaje kako su se prve letjelice bez posada, ali i kopnena vozila ili plovila bez posada, pojavile još u Drugom svjetskom ratu.

"Jedan od primjera jest njemačko besposadno vozilo Goliath, koje je vršilo napade na tenkove i protivničke položaje. Od tada se vozila bez posade sve češće koriste. U ovom stoljeću su usavršena da mogu odrađivati posao u iznimno visokoj mjeri", dodao je.

"Rusi dobro štite Moskvu, zato im se dogodio Pskov"

Pitamo ga kako je moguće da baš tako često Ukrajinci dronovima iznenade Ruse.

"Puno dronova Rusi likvidiraju, ovo što pogodi cilj je manji broj. Napad na Pskov Rusija nije očekivala. Očekivala je napad na Moskvu ili gradove na dohvatu dronova. A kad nešto ne očekujete, onda tomu ne pridajete dovoljno pozornosti.

Slično je i s Ukrajinom. Oni očekuju napad na Kijev, dobro ga štite, isto kao što dobro štite Odesu, ali ne mogu štititi sve, kao što nisu mogli štititi dovoljno Lavov kad su ga Rusi napali. Morate napraviti selekciju onoga što možete, što ne možete. To je ono što se naziva obrambena dilema", dodao je.

Redžepović: Ovo ima izuzetan propagandni značaj

O ovoj temi govorio je i vojni analitičar Goran Redžepović, koji je za N1 analizirao kolika je zapravo šteta načinjena Rusiji te od kakvog je značaja za Ukrajinu ovakav napad u Pskovu, gdje su oštećena četiri ruska transportna zrakoplova.

"Za sada je to još uvijek simboličan značaj jer Rusi imaju oko 160 komada tih zrakoplova, ali to ima izuzetan propagandni značaj jer se ti avioni sad moraju maknuti iz te luke, dalje od ukrajinskog ratišta, i moraju svoje operacije organizirati unutar baza koje su izvan dometa ukrajinskih dronova kamikaza", objasnio je Redžepović i nastavio:

"To jest gubitak… Količina utrošenih sredstava je znatno, znatno manja od štete koju su načinili ruskim avionima. Vrijednost bespilotnih letjelica je par desetaka tisuća dolara po letjelici, to nije skupo, za razliku od tih velikih transportnih aviona, čija se vrijednost mjeri u desecima milijuna dolara", dodao je.

"Ti napadi na Moskvu i baze unutar ruskog teritorija prisiljavaju rusku vojsku da svoje protuzrakoplovne sustave rasporedi unutar teritorija Rusije, da svoje sustave za ometanje bespilotnih letjelica rasporedi unutar Rusije, da svoje taktičke protuzračne sustave rasporedi unutar Rusije i tako smanjuju koncentraciju tih sustava na liniji fronta.

To je znatno veći posredni značaj ovih napada nego je što je sav fizički gubitak uništenja ruskih borbenih sredstava", istaknuo je Redžepović za N1.

Cilj je blokiranje zračnog prostora i logističkih ruta

Napadi dronovima sve češće prisiljavaju moskovske vlasti da zatvore zračni prostor iznad glavnog grada. I u ponedjeljak je privremeno bio prekinut zračni promet na aerodromima u ruskoj prijestolnici.

>>Sve su češći napadi na Moskvu. "Ovo je samo početak. Kijev ostvaruje niz ciljeva"

"Napadi na Moskvu nemaju cilj ubiti velik broj ljudi. To niti je nužno niti bi bilo razumno. Cilj je blokiranje zračnog prostora i logističkih ruta, paraliziranje aerodroma i transporta. Funkcionira li to? Da, svakako", kaže izraelski vojni analitičar Igal Levin. Turkmenistan Airlines je prva aviokompanija koja je do daljnjeg prekinula letove za Moskvu.

Analitičarka Europskog savjeta za vanjske odnose Ulrike Franke kaže da se stvarna šteta u Rusiji još ne može procijeniti jer zbog dronova privremeno moraju prekinuti rad zračne luke.

"Ukrajini očigledno nedostaju rakete dugog dometa, poput ruskih vođenih raketa tipa Kalibr ili čak hipersoničnih raketa Kinžal. Zato su napadi dronom samo taktika slabije strane", kaže Izraelac Sergej Migdal, koji živi u Londonu.

"U tom smislu značaj ovih napada relativno je malen: oni neće zatvoriti ruske aerodrome ni rusko zrakoplovstvo. U praktičnom smislu dronovi se više isplate na frontu", dodaje.

Iznio je hipotezu o većem napadu dronovima.

"Što ako sa svih strana dođe ne tri, nego 33 ili 300 borbenih dronova? Ukrajina bi mogla iskoristiti takve napade rojeva dronova kako bi, primjerice, trajno zatvorila moskovske aerodrome. To bi bila velika pobjeda Kijeva, a poraz Rusije", kaže Migdal.

Kako napreduje protuofenziva? Ukrajina: Otvara se put prema Krimu

U tijeku je i ukrajinska protuofenziva u Ukrajini. Pisali smo o tome kako ukrajinske snage tvrde da su uspjele prodrijeti u "prvu liniju" ruskih uporišta u regiji Zaporižji, odnosno da su počele probijati takozvanu Surovikinovu liniju - spoj mina, barijera i rovova koje je general Sergej Surovikin, poznat kao general Armagedon, postavio kako bi zaustavio napredovanje ukrajinske protuofenzive.

Surovikinova linija obrane nalazi se u okupiranom dijelu Zaporiške i Donjecke oblasti i proteže se od nekadašnjeg akumulacijskog jezera Kahovka kod mjesta Vasilivka pa sve do grada Volnovahe u Donjeckoj regiji te obuhvaća fortifikacije i rovove ukupne dužine više od tisuću kilometara.

"Nedavni uspjesi ukrajinskih snaga na južnom bojištu mogli bi otvoriti put za potiskivanje Rusa na anektirani poluotok Krim", rekao je ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba. Rekao je da je to postalo moguće nakon što je ukrajinska vojska oslobodila "strateški važno" selo Robotine u regiji Zaporižji.

"Ruski obrambeni sustav nije probijen"

Ogoreca smo pitali i o tijeku protuofenzive prema njegovim dosadašnjim saznanjima.

"Ofenzive imaju svoje zakonitosti. Te se operacije najbolje mogu usporediti s poplavama. Ako imate rijeku koja je nabujala, onda vrši pritisak na nasipe, koji štite naselja od poplave. Onog trenutka kad popusti najslabiji nasip, voda naglo prodire. Imate poplavu.

Nešto slično se događa i oko ofenziva. Ako se čvrsta obrana probije, a ruska obrana je jako dobro utvrđena, dolazi do onoga što se naziva brešom, to je prostor koji napadač eksploatira, maksimalno kapitalizirajući probijanje obrane.

Tada dolaze iz pozadine snage koje su bile u pričuvi te se još jače prodire u nebranjeni prostor. To se odvija vrlo brzo. U satima brzo, ne u danima, a kamoli tjednima. Branitelj nema izbora, nego ide sve dublje, na početku organizirano, kasnije kaotično. Počinje bježati. Napadač ulazi u zadnju fazu, u progon branitelja dok ga u potpunosti ne uništi ili dok ne dođe do kapitulacije.

A ovo što vidimo sad u Ukrajini, to je jako, jako daleko od opisane situacije. Nije utemeljen optimizam o kojem u zadnje vrijeme slušamo. Da je došlo do proboja, itekako bi se to vidjelo i znalo. I s jedne i s druge strane. Odjeknulo bi kao bomba. Ruski obrambeni sustav nije probijen", objasnio je Ogorec.