RUSIJA i Ukrajina koriste dronove za svakodnevne uzajamne napade. Kelly Grieco, viša suradnica u vašingtonskom istraživačkom centru Stimson, objašnjava za Deutsche Welle što to znači za sadašnji rat i buduće ratovanje. U svom istraživačkom radu fokusirana je na veliku američku strategiju i obrambenu politiku, a bavi se i pitanjima vanjske politike SAD-a, međunarodne sigurnosti, strukture vojnih snaga, vojnih saveza, zračnih i svemirskih operacija i budućnosti rata.

U posljednje vrijeme ukrajinski udari dronova događaju se dublje u ruskom teritoriju. Raniji udari krajem 2022. izvođeni su starim, renoviranim dronovima sovjetskog tipa. Je li Ukrajina poboljšala svoju sposobnost napada dronovima?

Ukrajinska industrija dronova doživjela je uzlet u ovom ratu. Prema ukrajinskoj vladi, u ovom trenutku postoji preko 80 ukrajinskih kompanija koje proizvode dronove. I vidjeli smo kako se njihove sposobnosti sve više razvijaju tijekom rata i postaju sve sofisticiranije i dalekometnije.

Mislim da je to važno. Vidite da Ukrajina želi te vrste bespilotnih letjelica većeg dometa koje mogu napraviti unutar Ukrajine kao alternativu sredstvima za udare dugog dometa koje Zapad nerado daje. Počinju se pokazivati plodovi nekih od tih projekata, njihova sposobnost da pogode Rusiju ili teritorij pod kontrolom Rusije.

Što znate o ovim dronovima koji se koriste za udar na Moskvu? Što je posebno kod njih?

Razumljivo, ne znamo mnogo o tim sustavima jer Ukrajinci ih pokušavaju držati u tajnosti. Ono što znamo iz slika jest da postoji niz sustava, neki su prilično veliki. To nisu multikopteri, već veći dronovi koji se izgleda daljinski kontroliraju. Neki imaju autonomni kapacitet letenja, što im omogućuje da lete duže. I rade na povećanju količine eksploziva koji dronovi mogu ponijeti.

To su obično dronovi koji su spori i stabilni, a ono što vidimo je problem koji nema samo Rusija već mislim da ga imaju sve zemlje u ovom trenutku – uočavanje tih dronova može biti teško jer lete sporo pokušavajući se kretati što bliže tlu i vegetaciji. Rusi su iskusili da je to teže otkriti.

Čini se da Rusija ima određene kapacitete da elektronskim putem ometa te dronove. Zato pretpostavljam da je pad mnogih dronova u blizini Moskve rezultat ometanja. Tu postoji ranjivost, ali napadi svakako šalju poruku ruskom narodu, kao i ukrajinskom narodu, o sposobnosti Ukrajine da udari na ruski teritorij.

Do sada nije bilo ovakvog rata. Zamislimo da nema dronova. Što mislite, gdje bismo sada bili u ovom ratu?

Sve u svemu, vojska Sjedinjenih Država i druge vojske mogu mnogo naučiti od Ukrajinaca o ratovanju bespilotnim letjelicama. Mislim da su zaista bili na vrhu u inovacijama u vezi s upotrebom dronova.

Da odgovorim na vaše pitanje, da zamislimo ovaj rat bez dronova. Teško je to zamisliti jer je to zapravo bio važan izvor prednosti za Ukrajince. Na početku rata mogli su koristiti dronove TB2 turske proizvodnje (Bayraktar) kako bi pogodili ruske oklopne kolone. To im je donijelo sposobnost za napad, posebno na početku rata. To je bilo vrlo važno za usporavanje ruskog napredovanja.

A tu su i tisuće multikoptera koje Ukrajina koristi na ratištu, koji nisu skupi kao TB2. Oni su zaista donijeli prednost nad Rusima u pogledu obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja i bili su vrlo važni za procjenu situacije na bojnom polju.

Razgovarajmo i o korištenju dronova u Rusiji. Rusija također razvija nove sustave, i to ne samo koristeći iranske bespilotne letjelice Šahed. Postoje izvještaji da ih Rusija već sklapa na vlastitom teritoriju, a Ukrajinci strahuju da bi Rusija mogla biti ispred Ukrajine u razvoju novih dronova. Što mislite o ruskim tehnologijama bespilotnih letjelica i kako Rusija uči iz ovog sukoba da koristi više dronova?

Na početku rata ruske snage su u velikoj mjeri zaostajale u sposobnostima upotrebe dronova. Imali su neke naprednije dronove vojne klase Orion za osmatranje i izviđanje. Ali oni su jako zaostajali i na neki način su razumjeli važnost komercijalnih multikoptera i komercijalne tehnologije.

Na dan kada je počeo rat Ukrajinci su započeli masivnu online kampanju kako bi pokušali financirati upotrebu dronova. A Rusi su u mnogim aspektima nadoknadili zaostatak u ratu. U ovom trenutku je jasno da Rusi razumiju vrijednost dronova i morali su se obratiti, naravno, Irancima za dio te tehnologije i sposobnosti. Pokušavaju više toga preseliti u Rusiju čak i ako je u pitanju proizvodnja.

Što mislite, kako će se sve to razvijati? Na početku su u jednom napadu sudjelovale jedna ili dvije letjelice, sada ih je na desetke. Vjerujete li da idemo ka stotinama ili čak tisućama dronova koji se koriste istovremeno da pogode jednu metu?

Da, zapravo mislim da se krećemo u tom smjeru. Ne znam hoće li to biti slučaj u ovom ratu jer se nadam da će on završiti što prije. Ali ratovanje, generalno gledano, ide u tom smjeru.

Ono što opisujete je potencijalni kapacitet roja, što znači da imate mnogo bespilotnih sustava bez posade koji mogu komunicirati jedni s drugima, koordinirati se i zatim surađivati u svojoj akciji napada na metu — kretat će se masa, i to jeftina masa. To je zaista velika promjena u ratovanju.

Vidjeli smo to i ranije, prije Prvog svjetskog rata, ovaj naglasak na masi i vatrenoj moći, i ponovno vidimo da se rat kreće u smjeru jeftine mase i vatrene moći, što zaista jako povećava obrambenu sposobnost.