VLASTI etničkih Armenaca izvijestile su o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno-Karabah nakon što je država Azerbajdžan pokrenula ofenzivu na tu regiju koja je u njezinom sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima. Azerbajdžan je ranije danas objavio da pokreće "antiterorističke mjere lokalne prirode" u Nagorno-Karabahu.

Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom, koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnulo kontroli Azerbajdžana. Azerbajdžanske vlasti objavile su da napadaju vojne postrojbe odgovarajući na "terorističke provokacije". Objavili su snimke "antiterorističkih mjera".

"Sustavno granatiranje položaja azerbajdžanske vojske od formacija armenskih oružanih snaga oružjem različitih kalibara, nastavak miniranja naših teritorija, jačanje inženjerske potpore borbenim položajima, kao i povećanje broja rovova te skloništa u Karabahu, regiji Azerbajdžana, u proteklih nekoliko mjeseci dodatno su eskalirali napetosti. 

S tim u vezi bilježimo i utvrđivanje borbenih položaja vojnim osobama, oklopnim vozilima, topničkim oruđima i drugim vatrenim sredstvima, dovođenje postrojbi u visok stupanj borbene spremnosti, stvaranje dopunskih mobilizacijskih postrojbi, proširenje izvidničkih aktivnosti prema postrojbama azerbajdžanske vojske, kao i prodiranje u dubinu naših položaja za izvođenje izvidničko-diverzantskih djelovanja ponovnim miniranjem već razminiranih područja i cesta koje se koriste u civilne svrhe", objavili su.

Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati "humanitarne koridore" za civile. Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž ceste Lachin, koja vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku. Mir je moguće postići tek pošto armenski vojnici napuste to područje i raspusti se lokalna vlast, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova iz Bakua. 

Želimo "razoružati armenske oružane snage i osigurati njihovo povlačenje s našeg teritorija te neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu", poručilo je ministarstvo obrane. Nadalje navodi da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem "visokopreciznog oružja", a ne civili ili civilna infrastruktura u pokušaju da se "ponovno uspostavi ustavni poredak".

Armenska strana

Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronta i nastoji prodrijeti dublje u teritorij. Država Armenija tvrdi da nema svoje vojnike u Karabahu, regiji koju Armenci nazivaju Artsakh.

Ministarstvo vanjskih poslova iz Erevana pozvalo je ruske mirovne snage da zaustave "sveobuhvatnu agresiju" Azerbajdžana.

Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020., nakon što je Azerbajdžan oružanom silom preuzeo veće dijelove teritorija Nagorno-Karabaha. Rusija je tada rasporedila gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovne snage koje čuvaju cestu za Armeniju.

Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete obaveze jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću.

Moskva poziva na dijalog

Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Nagorno-Karabahu". "Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora", rekla je glasnogovornica ruskog MVP-a Marija Zaharova.

Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju tek nekoliko minuta prije nego što ju je započeo. Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell u priopćenju.

Dodao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.

Armenija i Azerbajdžan, koji su bili u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, ratovali su zbog Nagorno-Karabaha ranih 90-ih. U drugom ratu 2020. Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom. 

Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara teritorija čiji povrat zahtijeva Erevan. Azerbajdžan, čije je stanovništvo pretežito muslimansko, ima potporu Turske, koja je s njim jezično i kulturno povezana. S druge strane pravoslavna Rusija, nekoć tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.